Medvjeđi luk

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Medvjeđi luk
Allium ursinum
Allium ursinum
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Liliopsida
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Alliaceae
Rod: Allium
Vrsta: Allium ursinum
Dvojno ime
Allium ursinum
Područje života

Medvjeđi luk (lat. Allium ursinum) je vrsta samonikle jestive biljke roda Allium i srodna s lukom i češnjakom. Hrvatski narodni nazivi su i crijemuš, srijemuš, divlji luk, šumski luk.

Napomena[uredi VE | uredi]

Medvjeđi luk neiskusni berači često ne razlikuju od otrovnih biljaka kao što su mrazovac, đurđica i čemerika. No, za razliku od njega nijedna od ovih biljaka nema miris na luk. Ne preporuča se brati i konzumirati ukoliko niste u potpunosti sigurni u vrstu biljke jer konzumacija ponekih sličnih vrsta kao što je mrazovac može dovesti i do smrti.

Područje rasta[uredi VE | uredi]

Raste uglavno u šumama diljem Europe i u pojedinim dijelovima Azije.

Jestivost[uredi VE | uredi]

Svi su dijelovi biljke jestivi - lukovice, listovi, peteljke cvijetova, cvijet i nezreli,zeleni plodovi. Za jelo se listovi beru do cvatnje, uz napomenu da su najukusniji oni posve mladi, prije izbijanja cvijetne stapke. Sukladno arheološkim nalazima biljka se koristi već nekih 5000 godina.[1]

Opis[uredi VE | uredi]

Medvjeđi luk naraste do visine od između 20 - 40 cm.

Status zaštite[uredi VE | uredi]

Kod nas ova biljka nije zaštićena ,no u zemljama gdje je branje i konzumacija rašireno,poput Njemačke ,biljka se smije brati samo za osobnu uporabu, dok se za prodaju smije sabirati samo uz posebno odobrenje.U Poljskoj je medvjeđi luk zaštićena biljka.

Taksonomija[uredi VE | uredi]

Ljekovitost[uredi VE | uredi]

Medvjeđi luk može između ostalog utjecati na snižavanje krvnog tlaka. List sadrži do 0,73 % vitamina C.U principu se može koristiti kao i bijeli luk.

Medvjed luk povećava apetit, povećava izlučivanje probavnih žlijezda, jača motorne funkcije crijeva . Osim toga, biljka ima baktericidno , fungicidno i antiskorbutično djelovanje.

Drevna ljekovita biljka , poznat Germanima , Keltima i Rimljanima .Medvjeđi luk ima protuparazitsko i antimikrobno djelovanje (zbog visokog sadržaja eteričnog ulja). Preporučljivo je koristiti ga kod skorbuta i ateroskleroze , koristi se u narodnoj medicini već tisućama godina, kod groznica, kao protuparazitno i antimikrobno sredstvo, te kod raznih zaraznih crijevnih bolesti. U antičkom Rimu i srednjem vijeku smatralo ga se za dobar način da se očisti želudac i krv . U drevnim medicinskim raspravama spomenut kao pouzdan i siguran lijek za vrijeme epidemija kuge, kolere i drugih zaraznih bolesti. Infuzija divljeg luka liječi od groznice, kašlja, bronhitisa, reume i išijasa.

Od davnina, medvjed luk je bio poznat kao antisklerotično sredstvo. Sprečava nakupljanje kolesterola u krvi, stimulira rad srca, snižava krvni tlak i pomaže kod normalizacije metabolizma.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Glić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1981.
  • Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.
  • Karrer,A. Bärlauch Knoblauch / Lauch ,Beč 2006.

Galerija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://download.springer.com/static/pdf/727/art%253A10.1007%252Fs11101-013-9334-0.pdf?auth66=1394362541_1cdda4ea5e26047667e1c7c634443791&ext=.pdf Pristup stranici 7.03.2014.



Leaf.png Nedovršeni članak Medvjeđi luk koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.