Metoprolol
Metoprolol je beta blokator.
-Metoprolol_Structural_Formula_V1.svg)
Stereokemija[uredi | uredi kôd]
Metoprolol sadrži stereocentar i sastoji se od dva enantiomera. Ovo je racemat, tj. 1: 1 smjesa (R) - i (S) -form:[1]
| Enantiomeri metoprolola | |
|---|---|
-Metoprolol_Structural_Formula_V1.svg) CAS-Nummer: 81024-43-3 |
-Metoprolol_Structural_Formula_V1.svg) CAS-Nummer: 81024-42-2 |
Djelovanje[uredi | uredi kôd]
To je selektivni blokator beta1-adrenergičkih receptora u srcu. Snižava povišeni arterijski tlak i srčanu frekvenciju, a smanjuje također minutni volumen srca i koncentraciju renina u serumu. Metoprolol ne blokira beta2-receptore i zbog visoke selektivnosti smanjuje rizik od nastanka opstruktivnih respiratornih simptoma. Ne stabilizira staničnu membranu pa je manji rizik od ometanja rada srčanog mišića. U usporedbi s neselektivnim beta blokatorima, metoprolol u manjoj mjeri smanjuje periferni protok, manje blokira simpatičku reakciju na hipoglikemiju i manje ometa toleranciju glukoze. Tijekom liječenja metoprololom ne dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita.
Primjena[uredi | uredi kôd]
Koristi se u liječenju svih vrsta hipertenzija, angine pectoris, aritmija (supraventrikulske tahiaritmije), u stanju nakon preboljelog infarkta srca (u hemodinamski stabilnih bolesnika), u dopunskom liječenju tireotoksikoze te za sprječavanje migrene. Djelotvorna dnevna doza iznosi 150 mg.
Metoprolol ne bi smjeli koristiti pacijenti koji boluju od AV-bloka II. i višega stupnja, zastojnog popuštanja srca, bradikardije i hipotenzije. Ne smije se primjenjivati niti kod kardiogenog šoka.
Nuspojave[uredi | uredi kôd]
Unatoč selektivnosti metoprolola potreban je oprez pri liječenju bolesnika s bronhijalnom astmom. Kod takvih pacijenata se obično preporuča istodobna primjena beta2-agonista kao što je salbutamol. Također, oprez je potreban u dijabetičara i pacijenata s tireotoksikozom.
Moguće nuspojave jesu umor, omaglica, depresija, smetenost, glavobolja, nesanica, mučnina i povraćanje, bradikardija, hladni ekstremiteti, palpitacije, zastojno popuštanje srca, periferni otoci, hipotenzija te bronhospazam i dispneja.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Rote Liste Service GmbH (Hrsg.): Rote Liste 2017 – Arzneimittelverzeichnis für Deutschland (einschließlich EU-Zulassungen und bestimmter Medizinprodukte). Rote Liste Service GmbH, Frankfurt/Main, 2017, Aufl. 57, ISBN 978-3-946057-10-9, S. 200.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.