Hipotenzija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Hipotenzija ( iz starogrčkog jezika) u medicini i fiziologiji označava pritisak ispod normalnog. [1]

Hipotenzija se pojavljuje primjerice kod mišićnog tonusa, likvora (cerebralna h.), intraokularnog pritiska ili kod krvnog tlaka.


Hipotenzija se javalja na primjer kod mišićnog tonusa, likvora (cerebralna h.), intraokularnog pritiska ili kod krvnog tlaka.

Nizak krvni tlak se definira kao vrijednost krvnog tlaka koja je niža od normalno očekivane za pojedinu osobu u određenim uvjetima. Vreijdnosti krvnog tlaka razlikuju se ovisno od aktivnosti, godina starosti, lijekova i zdravstvenog stanja.[2]

Hipotenzija se definira krvnim tlakom manjim od 100/60 mmHg izmjerenim više puta u ambulantnim uvjetima uz postojanje simptoma (umor, poremećaj sna, vrtoglavica, nesvjestice, anksioznost ili depresija, osjećaj jakog lupanja srca, znojenje) i odsutnost drugih bolesti. Osim trajno prisutnog niskog krvnog tlaka (kronična primarna, idiopatska) kome se ne može otkriti uzrok, postoji sekundarna hipotenzija uzrokovana različitim bolestima, stanjima i lijekovima, i akutna stanja s naglim padom krvnog tlaka od kojih su ortostatska (posturalna) i postprandijalna hipotenzija najučestalije.

Trajno nizak krvni tlak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, tijelo se na njega prilagodi i često ne uzrokuje simptome. Problem nastaje kod naglog pada tlaka kada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez snabdijevanja krvlju i nemaju vremena za prilagođavanje. U tom slučaju može nastati vrtoglavica, slabost tijela, poremećaj vida pa i kratka nesvjest (sinkopa).

Primarna hipotenzija - trajno nizak krvni tlak kome se ne može otkriti uzrok naziva se primarna, idiopatska ili konstitucionalna hipotenzija. Osim nasljednih faktora, istraživanja pokazuju značajan utjecaj geografskog područja, ishrane (naročito količine soli u hrani), tjelesne mase, vježbanja i stresa na krvni tlak.

Sekundarna hipotenzija - stanja koja mogu uzrokovati nizak tlak su: krvarenje, infekcije, dehidracija, različite bolesti srca - infarkt, aritmije, adrenalna insuficijencija, trudnoća, produženo odmaranje u krevetu, trovanje, toksični šok sindrom, alergijske reakcije, anafilaksija, moždani „udar“ , šok, pad tlaka nakon obavljanja male i/ili velike nužde, strah, Parkinsonova bolest, neuropatija, hemodijaliza, opekotine, uznapredovali dijabetes, oštećenja moždine kralježnice. Ljekovi koji mogu uzrokovati hipotenziju: antihipertenzivi, diuretici, antagonisti kalcija, beta blokatori, antidepresivi, analgetici iz grupe narkotika, alkohol.

Reference[uredi VE | uredi]

  1. TheFreeDictionary > hypotension. Citing: The American Heritage Science Dictionary Copyright 2005
  2. Tabassum, Nahida, Feroz Ahmad (2011). "Role of natural herbs in the treatment of hypertension". Pharmacognosy Review 5 (9): 30–40

Vanjske veze[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]


Star of life3.svg Nedovršeni članak Hipotenzija koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.