Milorad Dimitrijević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Milorad Dimitrijević
Rođenje 1926.
Ruma, Kraljevina SHS
Smrt 19. rujna 2009.
Beograd, Srbija
Državljanstvo srpsko
Polje geolog
Institucija Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu
Poznat po geološko kartiranje, geotektonika
Portal o životopisima

Milorad Dimitrijević „Kvaks” (Ruma, Kraljevina SHS, 1926.Beograd, Srbija, 29. rujna 2009.) bio je srpski geolog, stručnjak iz područja geološkog kartiranja, strukturne geologije, daljinske detekcije i geotektonike i redoviti profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.

U srpsku geologiju uveo je fotogeologiju i suvremenu strukturnu geologiju, tvorac je koncepta moderne geološke karte u Jugoslaviji i koautor više listova Osnovne geološke karte SFRJ.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1946. godine upisao se na Rudarski odsjek Tehničke velike škole u Beogradu. Diplomirao je 1950. godine. Po diplomiranju se zaposlio na Tehničkoj velikoj školi, a 1956. godine na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu.

Doktorirao je 1957. i iste godine postao je docent. Izvanredni profesor postao je 1960., a redoviti 1967. godine. Tijekom svoje nastavničke karijere predavao je opću geologiju, strukturnu geologiju, fotogeologiju i geološko kartiranje.

Osnivao je Laboratorij za metode geološkog kartiranja (LMGK), zaslužan je za razvoj geološkog kartiranja i vezanih disciplina u bivšoj Jugoslaviji. Na Geološkom odsjeku Rudarsko-geološkog fakulteta osnovao je Katedru za metode geološkog kartiranja i bio njen voditelj sve do 1987. godine, kada je po vlastitom zahtjevu umirovljen.

Karijera[uredi | uredi kôd]

Najveći dio svoga rada posvetio je geološkom kartiranju. Bavio se i mnogim drugim aspektima geologije: tektonskim i geotektonskim proučavanjima, strukturnim istraživanjima, sedimentološkim istraživanjima, izučavanjima turbiditskih bazena, kao i daljinskom detekcijom. Objavio je preko 170 radova, knjiga, udžbenika i priručnika u zemlji i u SAD-u, Njemačkoj, SSSR-u, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Švicarskoj, Italiji, Iranu, i dr. Svoju geološku karijeru započeo je kartiranjem metamorfita. Teze koje je dao u svojim radovima predstavljale su osnov za prvu detaljnu razradu procesa migmatizacije.

Tvorac je koncepta moderne geološke karte u SFRJ, koji je prihvaćen i u Europi. Rukovodio je najvećim i najznačajnijim poduhvatom u povijesti geologije Jugoslavije - izradom Osnovne geološke karte mjerila 1:100 000.

Dimitrijević se bavio i istraživanjima na polju geotektonike. Prihvatio je i razradio ideju mobilnosti i postavio novi model Dinarida na bazi tektonike ploča. Objavio je također brojne radove o ofiolitskom melanžu, genezi i tipovima melanža, o strukturi vapnenačkih tijela unutar melanža, i dr. Jedini je geolog iz bivše SFRJ čiji su radovi uvršteni u najznačajniju svjetsku seriju "Benchmark papers in Geology".[1]

Autor je sveobuhvatne knjige "Geologija Jugoslavije", objavljene na srpskom i engleskom jeziku. Urednik je edicije "Geološki atlas Srbije" od 16 tematskih karata mjerila 1:2.000.000.

Zajedno s kolegom Borisom Sikošekom autor je priloga o geologiji SR Jugoslavije u okviru kapitalnog djela o gelogiji Europe i Azije, "Encyclopedia of European and Asian Regional Geology".[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Dimitrijević, M.D. i Dimitrijević, M.N. (1973): Ophiolitic and related Mélanges, Benchmark papers in Geology, Sv. 66. str. 228-240.
  2. Sadržaj knjige Encyclopedia of European and Asian Regional Geology[neaktivna poveznica], pristupljeno 13. 4. 2013.