Prijeđi na sadržaj

Mit brennender Sorge

Ovo je jubilarni 178.000. članak. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Mit brennender Sorge
S gorućom brigom

Grb pape Pija XI.
Autor papa Pio XI.
Jezik njemački tekst
hrvatski tekst[1]
Vrsta djela enciklika
Datum (godina)
izdanja
14. ožujka 1937.
Teme O Crkvi u Njemačkom Reichu
Prethodna Vigilanti cura (1936.)
Sljedeća Divini redemptoris (1937.)
Naslovna stranica enciklike Pija XI. o položaju Katoličke Crkve u Njemačkom Reichu 1937. godine.

Mit brennender Sorge (hrv. „S gorućom brigom”) je enciklika na njemačkom jeziku koju je papa Pio XI. potpisao 14. ožujka 1937. te objavio 21. ožujka 1937. godine. Podnaslov enciklike je „O Crkvi u Njemačkom Reichu”.

Sadržaj

[uredi | uredi kôd]

U njoj se osuđuje povreda slobode Katoličke Crkve i kršenje konkordata između Svete Stolice i Njemačke iz 1933. godine, ali je pretežni dio usmjeren na pitanja vjerskog nauka i morala, te se osuđuju „panteistička konfuzija”, „neopoganstvo”, „mit o rasi i krvi” i idolatrija Države koju su širili nacisti.

Za sastavljanje enciklike bio je odgovoran državni tajnik Svete Stolice Eugenio Paccelli, koji je kasnije postao papa Pio XII. „Mit brennender Sorge” sadržava više dijelova koji su plod njegovih intervencija.[2]

Enciklika je, odstupajući od običaja da se enciklike pišu na latinskom jeziku i tek potom prevode na narodne jezike, napisana na njemačkom jeziku. Papinski nuncij Cesare Orsenigo encikliku je dao potajice od njemačkih vlasti umnožiti u 300.000 primjeraka i raspačati u Njemačkoj; kasnije se po župama tekst skrivao da ga nacisti ne bi uništili, ponekada i u svetohraništima crkava. S propovjedaonica u Njemačkoj je pročitan za Cvjetnicu 1937. godine.

Reakcije njemačke nacionalsocijalističke vlasti

[uredi | uredi kôd]

Nacisti su reagirali bijesno, uhićivali su i zatvarali. U zatvoru su završile mnogi katolici koji su sudjelovali u tiskanju i raspačavanju. Zaplijenjeno je i 12 tiskarskih strojeva na kojima je ona tiskana.[3] Cijeli niz samostana i škola kao i brojni bogoslovni fakulteti i visoke škole morale su biti zatvorene. Već travnja iste godine došla je nova Hitlerova i Goebbelsova zapovijed za novim valom mjera protiv svećenika i redovnika. Namjera je bila isključiti Crkvu od odgoja mladeži te potkopati povjerenje u Crkvu. Zatim su školske godine 1937./38. raspuštene privatne katoličke škole ili ih je preuzela država. Vjerska nastava nije više bila moguća u osnovnim i strukovnim školama. Gušenjem i onemogućavanjem katoličkog odgoja, te zapravo svakog drugog ne-nacističkog odgojnog rada u Njemačkoj pod nacističkom vlašću stvorili su se preduvjeti za indoktrinaciju mržnjom, te onemogućilo osvješćivanje mržnjom zatrovane mladeži.

Nacisti su uklanjanjem autoriteta Katoličke Crkve u odgoju mladih i stvaranjem monopola nacističkih organizacija poput Hitlerjugenda stvorili preduvjete za moralno trovanje mladeži i stvaranju vojske mladih ljudi odanih rasizmu i ostalim nacističkim konceptima, s kakvima će se čitav svijet uskoro suočiti u II. svjetskom ratu.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Katolički list 19-22/1937.
  2. Dimitri Cavalli. 20. veljače 2010. Why the Nazis Feared Pius XII (tekst izvorno objavljen u L'Osservatore Romano) (engleski). EWTN. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2017. Pristupljeno 10. listopada 2017.
  3. Zenit. 4. travnja 2007. The Encyclical That Infuriated Hitler (engleski). ZENIT. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2017. Pristupljeno 10. listopada 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Mit brennender Sorge koji govori o treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.