Molitva na maslinskoj gori (El Greco)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
El Greco 019.jpg
Molitva na maslinskoj gori
El Greco, 1590.
ulje na platnu
102 × 131 cm
Nacionalna galerija, London
Portal: Likovna umjetnost

Molitva na maslinskoj gori je manirističko ulje na platnu koje je naslikao El Greco (Domenikos Theotokopoulos) 1590. godine u Toledu. Na njoj je naslikan prizor Isus na Maslinskoj gori događaj je iz Isusova života opisan u Novome zavjetu kojim započinje Isusova muka.

Odlike[uredi VE | uredi]

Kristova pasija je jedna od najčešćih tema El Grecovih slika. Na ovoj slici on izlaže duboko duhovnu scenu u kojoj je Isus pao u snažnu ekstazu i podigao oči u Nebesa. S lijeve strane je anđeo koji drži kalež, dok oblak ispod njega okružuje špilju s tri apostola Petra, Ivana i Jakova, koji su zaspali, dok se u desnom kutu prepoznaju likovi Jude Iškariota koji vodi vojnike koji će uhititi Mesiju[1].

Molitva na maslinskoj gori
(1590.)[2]
104 × 117 cm
Toledo Museum of Art (Ohio)

Pejzaž je osobito suh i bez vegetacije, teren je brdski i ističe se jedna stijena iza Isusa koja zauzima velik dio slike. Svaki element slike je povezan i slika nema simetriju. Na slici se izdvaja lik Isusa koji je tijelom okrenut prema anđelu koji zajedno s Isusom i trojicom umanjenih likova iza Isusa čini dijagonalnu kompoziciju[3], no kompozicija je dinamičnija. Glavne osi kompozicije su određene kretanjem svjetlosti koja kao da dolazi od anđela i tvori nekoliko neovisnih kadrova unutar kojih su tonovi drugih boja. Ističu se osnovne boje, crvena, modra i žuta, kao tri svjetlosna akcenta koji se suprotstavljaju prigušenim, tamnim smeđim tonovima okoliša[4]. Kako je opisano da se Isus znojio krvavim znojem, njegova crvena haljina može simbolizirati upravo to. Boje su uglavnom pastelne, ali opet izražene i u međusobnom prepletanju stvaraju oblike koji zbog svoje iskidanosti djeluju gotovo apstraktno. Površina slike se doima meko, kao da je naslikana na svilenim plahtama.

El Greco je želio naglasiti veličinu i moć anđela koji predstavlja božansko, istovremeno smanjivši likove vojnika koji predstavljaju ono ljudsko. Također, likovi učenika s lijeve strane imaju neobično uvijena tijela i umotani su eliptični okvir oblaka, što predstavlja njihovu zbunjenost i strah. Krist je "ukomponiran" u piramidu, a spiralno kretanje njegove haljine nastavlja se i rasprostire u dubinu. Volumen se otvara u prostor raznovrsnim raščlanjenjima i pokretima likova, a prostor se uvlači u volumene zbog oštrog, gotovo metalnog, kontrasta svjetlosti i tame. Svaki oblik ima svoje vlastito kretanje, kao što ima vlastiti prostor, svjetlost i boju, a njihov međusobni odnos rezultira općom pokrenutošću koja se nigdje ne razrješuje[4]. Iskrivljenost crta i izražena dinamika, te kontrast boja, kao i igra svjetla i sjena, povećavaju dramatičnost koja je prisutna u trenutku koji je prikazan. Slika nije plošna, ali također nije strogo trodimenzionalno definirana, te se stvara iluzija dubine i prostora općenito. Zbog svega toga stvara se nadrealan dojam prizora.

Ovo djelo možda ponajbolje predstavlja odlike manirizma. El Greco, unatoč snažnim utjecajima, a mogu se prepoznati utjecaji Tiziana, Tintoretta i Bassana, razvija snažan osobni stil.

El Greco je naslikao i druge, uglavnom vertikalne verzije ove teme:

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Molitva na maslinskoj gori (El Greco)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Službena stranica slike, Nacionalna galerija, London (engl.) Pristupljeno 5. lipnja 2018.
  2. Gudiol datira sliku od 1603.-1607.; José Gudiol, The complete painting of El Greco, Greenwich House, New York, 1983., str. 354.​ ISBN 0-517-404990
  3. José Álvarez Lopera, El Greco, Madrid, Arlanza, 2005., Biblioteca «Descubrir el Arte», (colección «Grandes maestros») ISBN 84-955503-44
  4. 4,0 4,1 Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 1., Školska knjiga Zagreb, 1971., str. 33. ISBN 953-0-20109-5
  5. David Davies, John H. Elliott, El Greco, National Gallery Company, London, 2003.​, str. 153. ​ISBN 978-1-8570-9938-6
  6. Klara Garas, Malarstwo w Muzeum Sztuk Pięknych w Budapeszcie, Arkady, 1975., str. 114.