Molitva na maslinskoj gori (El Greco)
Molitva na maslinskoj gori | |
El Greco, 1590. | |
ulje na platnu | |
102 × 131 cm | |
Nacionalna galerija, London | |
Portal: Likovna umjetnost |
Molitva na maslinskoj gori je manirističko ulje na platnu koje je naslikao El Greco (Domenikos Theotokopoulos) 1590. godine u Toledu. Na njoj je naslikan prizor Isus na Maslinskoj gori događaj je iz Isusova života opisan u Novome zavjetu kojim započinje Isusova muka.
Kristova pasija je jedna od najčešćih tema El Grecovih slika. Na ovoj slici on izlaže duboko duhovnu scenu u kojoj je Isus pao u snažnu ekstazu i podigao oči u Nebesa. S lijeve strane je anđeo koji drži kalež, dok oblak ispod njega okružuje špilju s tri apostola Petra, Ivana i Jakova, koji su zaspali, dok se u desnom kutu prepoznaju likovi Jude Iškariota koji vodi vojnike koji će uhititi Mesiju.[1]
Pejzaž je osobito suh i bez vegetacije, teren je brdski i ističe se jedna stijena iza Isusa koja zauzima velik dio slike. Svaki element slike je povezan i slika nema simetriju. Na slici se izdvaja lik Isusa koji je tijelom okrenut prema anđelu koji zajedno s Isusom i trojicom umanjenih likova iza Isusa čini dijagonalnu kompoziciju,[3] no kompozicija je dinamičnija. Glavne osi kompozicije su određene kretanjem svjetlosti koja kao da dolazi od anđela i tvori nekoliko neovisnih kadrova unutar kojih su tonovi drugih boja. Ističu se osnovne boje, crvena, modra i žuta, kao tri svjetlosna akcenta koji se suprotstavljaju prigušenim, tamnim smeđim tonovima okoliša.[4] Kako je opisano da se Isus znojio krvavim znojem, njegova crvena haljina može simbolizirati upravo to. Boje su uglavnom pastelne, ali opet izražene i u međusobnom prepletanju stvaraju oblike koji zbog svoje iskidanosti djeluju gotovo apstraktno. Površina slike se doima meko, kao da je naslikana na svilenim plahtama.
El Greco je želio naglasiti veličinu i moć anđela koji predstavlja božansko, istovremeno smanjivši likove vojnika koji predstavljaju ono ljudsko. Također, likovi učenika s lijeve strane imaju neobično uvijena tijela i umotani su eliptični okvir oblaka, što predstavlja njihovu zbunjenost i strah. Krist je "ukomponiran" u piramidu, a spiralno kretanje njegove haljine nastavlja se i rasprostire u dubinu. Volumen se otvara u prostor raznovrsnim raščlanjenjima i pokretima likova, a prostor se uvlači u volumene zbog oštrog, gotovo metalnog, kontrasta svjetlosti i tame. Svaki oblik ima svoje vlastito kretanje, kao što ima vlastiti prostor, svjetlost i boju, a njihov međusobni odnos rezultira općom pokrenutošću koja se nigdje ne razrješuje.[4] Iskrivljenost crta i izražena dinamika, te kontrast boja, kao i igra svjetla i sjena, povećavaju dramatičnost koja je prisutna u trenutku koji je prikazan. Slika nije plošna, ali također nije strogo trodimenzionalno definirana, te se stvara iluzija dubine i prostora općenito. Zbog svega toga stvara se nadrealan dojam prizora.
Ovo djelo možda ponajbolje predstavlja odlike manirizma. El Greco, unatoč snažnim utjecajima, a mogu se prepoznati utjecaji Tiziana, Tintoretta i Bassana, razvija snažan osobni stil.
El Greco je naslikao i druge, uglavnom vertikalne verzije ove teme:
-
Molitva na maslinskoj gori
1610.,
170 × 112,5 cm
Muzej umjetnosti, Budimpešta[6] -
Molitva na maslinskoj gori
(1600. – 1605.),
169 cm x 112 cm
Crkva Majke Božje u Andújaru -
Chrystus w Ogrójcu
kraj 16. st.
108 × 76 cm
Nacionalni muzej umjetnosti u Buenos Airesu
- ↑ Službena stranica slike, Nacionalna galerija, London (engl.) Pristupljeno 5. lipnja 2018.
- ↑ Gudiol datira sliku od 1603.-1607.; José Gudiol, The complete painting of El Greco, Greenwich House, New York, 1983., str. 354. ISBN 0-517-404990
- ↑ José Álvarez Lopera, El Greco, Madrid, Arlanza, 2005., Biblioteca «Descubrir el Arte», (colección «Grandes maestros») ISBN 84-955503-44 nevaljani ISBN
- ↑ a b Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 1., Školska knjiga Zagreb, 1971., str. 33. ISBN 953-0-20109-5
- ↑ David Davies, John H. Elliott, El Greco, National Gallery Company, London, 2003., str. 153. ISBN 978-1-8570-9938-6
- ↑ Klara Garas, Malarstwo w Muzeum Sztuk Pięknych w Budapeszcie, Arkady, 1975., str. 114.