Motika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Motika. Za slikara pogledajte Antun Motika.


Motika je jedan od osnovnih alata u poljoprivredi za kopanje i labavljenje tla. Motika je razvijena u dalekoj antici, i bila je prisutna od samog razvoja poljoprivrede. Prvi zabilježeni prikazi motike zabilježeni su u preddinastijskom Egiptu (18. stoljeće pr. Kr). Koristi se i za sadnju, voća i povrća te ručno okopavanje biljnih usjeva.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Egipatska motika

Dizajn[uredi | uredi kôd]

Motika se obično sastoji od dva dijela: od lista i ušice. Preko ušice motika je vezana u držalo s kojom osoba upravlja. List i ušica motike obično je izrađena od ljevanog željeza ili neke druge metalne legure.[1] List motike je radni dio alata s kojim se obrađuje zemlja ili vrši neki rad. Oblik, veličina, i kut koji zauzima list motike prema drški motike je taj koji određuje koliko se sile može prenijeti od osobe na radnu površinu tj. zemlju. Bez obzira na varijacije u listu motike, postoje dvije vrste motika s obzirom na vrstu rada koje obavljaju:

  • povlačeće
  • gurajuće

Veličina motike također je važna u obavljanju rada i ovise o snazi i fizičkim osobinama osobe koja njom rukuje, a potom terenu na kojem se obrađuje (polje, vinograd, vrt) i potrebitim radnjama (okopavanje ili kopanje). Oblici kraja motike mogu biti oblaste, špicaste, u obliku srca. U Hrvatskoj uobičajene su sljedeće motike

  • Brdska motika ili mala motika
  • Poljska motika ili velika motika
  • Vrtna motika
  • Duhanska motika

U popularnoj kulturi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. http://tehnicki-muzej.hr/hr/odjeli/osnove-poljodjelstva-s-apijarijem,8.html?item=61Inačica izvorne stranice arhivirana 5. rujna 2014. Motika s držalom u Tehničkom muzeju Nikole Tesle

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]