Mujezinzade Ali-paša

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mujezinzade Ali-paša
središte
Opći životopisni podatci
Datum rođenja ?
Mjesto rođenja ?
Datum smrti 7. listopada 1571.
Mjesto smrti Patraski zaljev, Jonsko more
Titule kapudan-paša
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi c.1530.1571.
Čin veliki admiral flote, beg
Ratovi Ciparski rat
Važnije bitke Opsade:
  • Nikozija
  • Famagusta
  • Kotor

Bitka kod Lepanta

Vojska Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg Osmansko Carstvo
Rod vojske Fictitious Ottoman flag 4.svg Osmanska mornaraica:[1][2]

Mujezinzade Ali-paša (turski. Müezzinzade Ali Paşa; ? – 7. listopada 1571.) turski veliki admiral flotekapudan-paša.

Ratovao je oko Cipra 1570. i 1571. gdje je brodskim desantom doprinio padu Nikozije (Nicosia – Levkozija, Leukosía), a blokadom Cipra olakšao je opsadu Famaguste (Ammóchostosa). Zatim je napao otoke pod vlašću Mletačke Republike Kandiju (Candia, Kriti), Zante (Zakintos, Zakynthos) i Kefaloniju.

Po naredbi sultana Selima II. (Selīm) krenuo je u srpnju 1571. sa 250 galija u rat protiv Svete lige. No umjesto da je napadao mletačku flotu u malim skupinama i tako joj onemogućio koncentraciju i susret sa saveznicima, on se odlučio na pljačkaške napade po istočnoj obali Jadrana, pri čemu je između 9. i 16. kolovoza bezuspješno opsjedao Kotor s mora i s kopna. Na informaciju o koncentraciji kršćanske flote, napustio je Jadran, opljačkavši usput Krf. S flotom je otplovio prema Patraskom i Korintskom zaljevu, te je tijekom Lepantske bitke, poginuo je na zapovjednoj galiji, Sultana.

Bitka kod Lepanta, nepoznati autor, kasno XVI. stl[3]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • ”Ali-paša”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 98.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. George Ripley and Charles A. Dana. 1867. The new American cyclopaedia: Volume 10. New York
  2. Setton, Kenneth Meyer. 1984. The Papacy and the Levant, 1204–1571, Volume 161. Philadelphia
  3. National Maritime Museum BHC0261, prema otisku iz 1572. od Martina Rote.