Prijeđi na sadržaj

Nacrt:Tunja Oršolić Makarić

Izvor: Wikipedija

Tunja Oršolić Makarić rođen je 20. ožujka 1954. godine u Tolisi, mjestu u Bosanskoj Posavini kod Orašja. Makarić je kroz dugogodišnje djelovanje na očuvanju narodnih običaja Hrvata Posavskog kraja kao autor iznjedrio pet nosača zvuka (Dom svoj brane posavski Hrvati, 1992. godine, Bože blagoslovi Bosnu, 1993. godine, Violino i tamburo, lijepi običaju, 1994. godine, U spomen poginulim braniteljima 104. brigade, 1994. godine, Pjevat ću ti da zapamtiš sine, 1995. godine), tri video-kazete (Posavino, zemljo naših snova, 1993. godine, Mojoj Posavini, 1994. godine, Evo pjesme, šale i folklora, 1997. godine) i dvije zbirke pjesama (Posavino roda mog, nek' te čuva dragi Bog, 1995. godine, Uspomene drage, 1999. godine).

Osnivač je i voditelj pučke škole izvornih instrumenata u Bosanskoj Posavini koja je uz potporu Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije Posavske djelovala od 2000. do 2014. godine u svim osnovnim školama grada Orašja i općine Domaljevac – Šamac. Kroz školu tambure i violine u ovom razdoblju prošlo je više stotina učenika.

Kao baštinik, sudjelovao je u realizaciji uvrštavanja izvornog pjevanja uz pratnju tambure i violine na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalne kulturne baštine Federacije Bosne i Hercegovine.

Makarić se pisanjem te sviranjem i pjevanjem izvornih instrumenata i pjesama bavio od najmlađih dana, međutim, široj javnosti se predstavio 1992. godine iz potrebe da se zabilježi stvarnost koja je proživljena tijekom Domovinskog rata. Kada je izvršena agresija na Posavinu, uključio se u postrojbe 106. HVO brigade, u kojoj se osim puškom za opstanak svog Hrvatskog naroda borio i tamburom. U svojim djelima, duboko suživljen s narodom iz kojega je potekao, opjevao je ljepotu bosanskoposavkoga zavičaja, ali i ratom izazvanu tragediju posavskih Hrvata.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Audio izdanja:

  • Dom svoj brane posavski Hrvati, (1992.)
  • Bože blagoslovi Bosnu, (1993.)
  • Violino i tamburo, lijepi običaju, (1994.)
  • U spomen poginulim braniteljima 104. brigade, (1994.)
  • Pjevat ću ti da zapamtiš sine, (1995.)

Video izdanja:

  • Posavino, zemljo naših snova, (1993.)
  • Mojoj Posavini, (1994.)
  • Evo pjesme, šale i folklora, (1997.)

Književna izdanja:

  • Posavino roda mog, nek' te čuva dragi Bog, pjesme, (1995.)
  • Uspomene drage, pjesme, (1999.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • Posavski književni zbornik, Mato Nedić, Organizacijski odbor manifestacije Dani Tolise, 2008.
  • Spomenica prve pučke škole u Bosni i Hercegovini (Tolisa, 1823. - 2023.), Mato Nedić, Osnovna škola fra Ilije Starčevića Tolisa, 2023.
  • Posavska glazbena priča, Slavko Nedić, 50 godina života s glazbom 1974. - 2024., Jozo Jezerčić, Muzej franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, 2024.
  • Arhiva Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije Posavske.
  • Arhiva Federalnog ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine.