Nada Kisić Kolanović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nada Kisić Kolanović (Šibenik, 11. rujna 1949.), hrvatska povjesničarka.

Životopis[uredi VE | uredi]

Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Zadru.[1] Diplomirala na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1972. godine. Na istom fakultetu je magistirala 1979. godine te doktorirala 1988. godine[1] iz područja povijesno-pravnih znanosti. Znanstvena savjetnica na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, gdje je glavni istraživač na projektu Nezavisna Država Hrvatska – Sustav vladavine 1941.-1945. Članica uredništva Časopisa za suvremenu povijest. Od 1973. godine zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest (tadašnji Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske).[1]

Bavi se istraživanjem pravnih aspekata povijesti Drugoga svjetskog rata i poraća. Objavila niz znanstvenih rasprava u Časopisu za suvremenu povijest i drugim publikacijama. Napisala biografiju Andrije Hebranga (starijeg).

Djela[uredi VE | uredi]

Knjige:

  • Andrija Hebrang. Iluzije i otrežnjenja, Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1996.
  • Vojskovođa i politika. Sjećanja Slavka Kvaternika, Golding Marketing, Zagreb, 1997.
  • Mladen Lorković, ministar urotnik, Golding Marketing, Zagreb, 1998.
  • NDH i Italija. Političke veze i diplomatski odnosi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.
  • Zagreb- Sofija. Prijateljstvo po mjeri ratnog vremena 1941-1945, Dom i svijet, Zagreb, 2003.
  • Poslanstvo NDH u Sofiji. Diplomatski izvještaji 1941-1945, ur. Nada Kisić Kolanović, 2 sveska., Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2003.
  • Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945., Hrvatski institut za povijest-Školska knjiga, Zagreb, 2009.[2]

Znanstveni radovi:

Dio znanstevnih radova sa stranice Hrvatskog instituta za povijest.[1]

  • Prilog proučavanju “narodne vlast” u Hrvatskoj 1943.-1945., Časopis za suvremenu povijest (ČSP) 2-3., 1979., 103-124.
  • Funkcija narodne vlasti u Narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj 1941. godine, ČSP 3., 1981., 65-83.
  • Razvoj narodne vlasti u Hrvatskoj 1942. godine, ČSP 3., 1982., 5-24.
  • Novo porodično pravo na oslobođenom području Hrvatske 1941.-1945., Povijesni prilozi 1., 1985., 39-79.
  • Začeci društveno vlasničkih odnosa na oslobođenom području Hrvatske u toku narodnooslobodilačke borbe, ČSP 3., 1986., 1-18.
  • Neki aspekti razvoja prava na oslobođenom teritoriju Hrvatske 1943.-1945. godine, ČSP 3., 1987., 1-24.
  • Vrijednosni principi novog pravnog poretka u narodnooslobodilačkoj borbi na području Hrvatske 1941.-1945., ČSP 1., 1984., 1-26.
  • Neka pitanja općeg usmjerenja jugoslavenske teorije prava 1945.-1956. godine, ČSP 1-3., 1989., 87-104.
  • Pravno utemeljenje državno centralističkog sistema u Hrvatskoj 1945.-1952. godine, ČSP 1. 1992., 49-99.
  • Problemi legitimiteta političkog sustava u Hrvatskoj nakon 1945., ČSP br. 3. 1992., 177-196.
  • Vrijeme političke represije: “veliki sudski procesi u Hrvatskoj 1945.-1948., ČSP 1., 1993., 1-23.
  • Pisma zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca predsjedniku narodne vlade Hrvatske Vladimiru Bakariću 1945., Croatica Christiana periodica, 15(29), 1992., 137-180.
  • Andrija Hebrang i hrvatsko lijevo iskustvo 1919.-1941., ČSP 1. 1994., 27-47.
  • Hrvatska historiografija o Drugom svjetskom ratu: metodologija i prijepori, u zborniku Hrvatska politika u XX. st, 2006.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]