Obični mogranj

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Nar)
Jump to navigation Jump to search
Obični mogranj
Plod pitomog mogranja
Plod pitomog mogranja
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Podrazred: Rosidae
Red: Myrtales
Porodica: Lythraceae
Rod: Punica
Vrsta: P. granatum
Dvojno ime
Punica granatum
L.
Područje života

Obični mogranj (mogranj, nar, zrnati šipak, granat, granat-jabuka, lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom. Mogranj je polulistopadna biljka, tj. za blažih zima će zadržati dio svojih listova, dok će za oštrijih zima izgubiti sve listove. Biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama, tlo vodopropusno, jer biljka ne voli mnogo vlage. Cvjetovi su zvonoliki a plod veličine jabuke je žućkasto-crvene boje. Kora ploda je kožasta i ne jede se. Unutar ploda nalaze se jestive, slatke i sočne sjemenke koje imaju po jednu ovalnu košticu. Koristi se za izradu želea i sokova. Bogat je fosforom, kalijem, kalcijem i željezom, a sadržava i vitamin B3 (niacin), te vitamine B1, B2, B6 i B5 (pantotensku kiselinu).

Mnoge su studije potvrdile, da se radi o jednom od najljekovitijih voća na svijetu, zbog blagotvornog utjecaja na kardiovaskularni, živčani i koštani sustav. Pokazalo se i da dnevna doza ekstrakta nara može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i razine kolesterola. Znanstvenici smatraju, da smanjuje rizik od srčanih bolesti kod gojaznih osoba za 17 posto.[1] Studije pokazuju, da sadrži bogatstvo antioksidansa, a povećana konzumacija povezana je s poboljšanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i s povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimerovu bolest, plodnost i starenje.[2]

Podrijetlo[uredi VE | uredi]

Ovisno o raznim autorima, podrijetlo ove biljke se različito interpretira. Pojedini autori je izvorno svrstavaju u regiju Irana, Pakistana, Afganistana i sjeverne Indije, dok je drugi svrstavaju u autohtonu mediteransku biljku.

Nomenklatura i taksonomija[uredi VE | uredi]

Obični mogranj je, zajedno s Sokotranskim mogranjem, dio roda Mogranj. Budući da gotovo svaki ljudski kontakt s ovim rodom kroz povijest uzgoja i proizvodnja je bio s prvom vrstom, sama riječ 'mogranj' je sinonima za Obični mogranj. Etimologija naziva 'mogranj' pokazuje da je bar u srodstvu s modernim talijanskim nazivom 'melograno' (zrnata jabuka), no ne zna se jeli termin udomaćen za vrijeme Rimskoga carstva (preko sada-izumrlog dalmatinskoga jezika) ili kasnije pod utjecajem Mlećana. U Hrvatskoj se često primjeće i orientalni naziv 'nar,' koji je porijeklom perzijski naziv i udomaćen za vrijeme Osmanskog carstva. Naziv 'šipak' iako se u naroda više odnosio na plod biljke iz roda ruže također je bio kombiniran s pridjevima kao što su 'morski šipak' i 'zrnati šipak,' što prodavači često znaju skratiti na samo 'šipak,' praveći zbrku.

Podrazdioba vrste[uredi VE | uredi]

  • Punica granatum var. spontanea - mogranj u divljem stanju (poznat kao ljutun, naročito prisutan u dolini Neretve), niži i trnovitiji grm, sa manjim i kiselim plodovima.
  • Punica granatum var. sativa - pitomi mogranj, jačeg i većeg rasta, krupnijih, slađih i jestivih plodova.
  • Punica granatum var. nana - ukrasni mogranj, ukrasni grm, uzgaja se zbog svog patuljastog rasta i malih plodova. Boja cvjetova varira ovisno o podvrsti od bijele do crvene. Ima najbolje predispozicije za oblikovanje u bonsai.

Imena sorti koje se uzgajaju u RH[uredi VE | uredi]

Po popisu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša[3], kod nas se uzgajaju slijedeće sorte:

  • Barski slatki
  • Dubrovački kasni
  • Glavaš
  • Konjski zub
  • Medun
  • Mojdeški sitnozrni
  • Sladun
  • Slatki tankokorac
  • Zamorski

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]