Nečujam
Nečujam | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
Općina/grad | Šolta (općina) |
Površina[1] | 6,9 km2 |
Koordinate | 43°23′06″N 16°19′41″E / 43.385°N 16.328°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 286 |
– gustoća | 41 st./km2 |
Poštanski broj | 21432 Stomorska |
Pozivni broj | +385 (0)21 |
Autooznaka | ST |
Nečujam na zemljovidu Hrvatske |
Nečujam, naselje na otoku Šolti nastalo izgradnjom vikendica i hotela. Prema popisu stanovnika iz 2011. godine, naselje broji 93 stanovnika.
Povijest
U 4. stoljeću car Dioklecijan koji je živio nedaleko u svojoj palači (današnjoj jezgri Splita) rabio je najmanju uvalu u Nečujmu kao svoj ribnjak. Zato je toj uvalici i danas ime Piškera, a ruševine su još uvijek tu, na dnu mora. U Piškeri je Dioklecijan imao i terme gdje je dolazio na kupanje. Tada je Nečujam od Splita bio udaljen 7-8 sati veslanja, a danas je to svega 15 - 20 min brzim brodom budući se radi o udaljenosti od 9 nautičkih milja. Još od tog vremena Nečujam je ostao samo mjesto za odmor, ne za rad. za rimljane vjerojatno je u Nečujmu bila tvornica opeka,zatim terme i ribnjak. Uz crkvu se nalazi kuća,nekad vlasništvo splićanina Dujma Balistrilića, gdje je boravio i Mako Marulić no gusarski napadi primorali su Marulića da se ponovo vrati u Split.
Njegova tišina i zelena ljepota bili su inspiracija velikim hrvatskim pjesnicima - Marku Maruliću i Petru Hektoroviću koji su svoja najbolja djela napisali u Nečujmu[3]. Kuća u kojoj su živjeli još uvijek stoji, blizu diskoteke. Najveća imena hrvatskog slikarstva i kiparstva sudjeluju svakog rujna u Umjetničkoj koloniji u Nečujmu i ovjekovječuju poglede plavetnila i zelenila Nečujma.
Nečujam je po mnogima najljepša uvala otoka Šolte. Zapravo je to niz uvala. Ukupno su duge 1,8 km i široke do 1,2 km. Nečujam se nalazi na sjevernoj strani otoka, a od Splita ga dijeli nepunih 9 milja prekrasno plavog Jadrana.
Izgradnjom modernih vikend kuća i turističkog naselja Nečujam postaje moderno turističko mjesto. No jedna stvar kroz stoljeća ostaje nepromijenjena, a to je naziv samog mjesta. Latinski naziv Vallis surda ili gluha uvala dolazi iz same veličine nečujamske uvale, koja je u stanju svaki zvuk sakriti i pretvoriti ga tek u sitni šapat. Marko Marulić ga je opisao kroz stihove:
Nego je od grada on udaljen stadija sto.
Ako li slučajno ushtiju prijani sa mnom da budu,
Hoće l`da užiju moj blaženi, seoski mir,
Jedna će veslarka ubrzo, sedam za nepunih sati,
Spomenici i znamenitosti
U uvali Piškeri pronađeni su ostatci rimske gospodarske zgrade, a na okolnim prostorima otkriveni su grobovi i mnogi komadi keramike i novca. I danas su vidljivi ostatci zidina kojima je uvala bila zatvorena i pretvorena u ribnjak. Ostaci rimske nekropole pronađeni su i na položaju blizu uvale Supetar. U dnu uvale, na njezinoj istočnoj strani, ima ostataka iz starog vijeka, a nedaleko od njih su ruševine gotičke crkvice iz 15. stoljeća. Uz crkvu je jednostavna kamena kuća koja je nekada pripadala Dujmu Balistriliću, prijatelju pjesnika Marka Marulića koji je u njoj boravio; u kući je memorijalna zbirka posvećena Marku Maruliću, pred kućom spomen-stup podignut pjesniku Petru Hektoroviću.
Demografija
Pregled broja stanovnika po godinama[4] | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 12 | 19 | 6 | 0 | 0 | 80 | 93[5] |
Poveznice
Izvori
- Šolta Nečujam
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ http://www.soltaht.hr/eng/necujam.htm Nečujam
- ↑ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- ↑ Broj stanovnika