Obalna sekvoja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obalna sekvoja
Stablo četvrte najveće obalne sekvoje na svijetu
Stablo četvrte najveće obalne sekvoje na svijetu
Status zaštite
Status iucn2.3 EN hr.svg

Status zaštite: Ugroženi [1]

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Cupressaceae
Rod: Sequoia
Vrsta: S. sempervirens
Dvojno ime
Sequoia sempervirens
(D. Don) Endl.

Obalna sekvoja (lat. Sequoia sempervirens) vrsta je drveća iz porodice Cupressaceae (neki autori još uvijek je svrstavaju u porodicu Taxodiaceae, koja je međutim, znatno izmijenjena nakon novih filogenetičkih istraživanja). Jedina je živa vrsta iz roda Sequoia.

To je četinjača porijeklom iz Sjeverne Amerike, raste naročito u zapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država.

Ime Sequoia također se koristi kao zajednički naziv za potporodicu Sequoioideae u kojem je ovaj rod klasificiran zajedno s golemim mamutovcem (lat. Sequoiadendron giganteum i s kineskom metasekvojom (lat. Metasequoia glyptostoboides).

Kora je debela do 30 cm i prilično mekana, vlaknasta jarko crveno-smeđe boje, kada je starija tamni. Korijenski sustav sastoji se od plitkog i širokog bočno korijenja. Listovi su igličasti, dugi 15-25 mm i tamnozelene boje. Češer je jajolik, dug 15 - 32 mm. Oprašivanje se događa zimi, a češeri sazrijevaju oko 8-9 mjeseci poslije. Sjemenka je s dva krilca. Jednodomna je biljka. Kod obalne sekvoje zabilježeno je da se mitohondrijska DNK prenosi s muške strane.

Obalna sekvoja najpoznatija je zbog svoje visine i starosti. Stablo obalne sekvoje iz Nacionalnog parka Sequoia u Kaliforniji visoko je 115 m i najviše je stablo na svijetu.[2] U istom nacionalnom parku raste i stablo obalne sekvoje opsega 7.9 metara, čime je obalna sekvoja na četvrtom mjestu liste drveća s najvećim opsegom stabala. Stablo "Posljednji monarh" koje raste u Kaliforniji ima volumen 1.203 m³, po čemu je obalna sekvoja druga vrsta drveća iza golemog mamutovca po najvećem volumenu stabla. Može doživjeti tisuću godina. Pojedina stabla tako su velika i snažna, da se kroz njih kopaju rupe, kroz koje mogu proći automobili. Deblo ima grane uglavnom sama pri vrhu.

Sadi se u u mnogim zemljama za ukrasne svrhe.

Galerija[uredi VE | uredi]

Sinonimi[uredi VE | uredi]

  • Condylocarpus sempervirens Salisb. ex Carrière
  • Gigantabies taxifolia J.Nelson
  • Schubertia sempervirens (Lamb.) Spach
  • Sequoia pyramidata Carrière
  • Sequoia religiosa C.Presl
  • Sequoia sempervirens var. adpressa Carrière
  • Sequoia sempervirens f. adpressa (Carrière) Beissn.
  • Sequoia sempervirens var. albospica G.Nicholson
  • Sequoia sempervirens var. glauca R.Sm.
  • Sequoia sempervirens f. glauca (R.Sm.) Rehder
  • Sequoia sempervirens var. nana-pendula Hornibr.
  • Sequoia sempervirens f. pendula (Rovelli) Rehder
  • Sequoia sempervirens var. pendula (Rovelli) C.K.Schneid.
  • Sequoia taxifolia K.Koch
  • Steinhauera sempervirens (D.Don) Voss
  • Taxodium nutkaense Lamb. ex Endl.
  • Taxodium sempervirens D.Don[3]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. IUCN
  2. "Gymnosperm Database: Sequoia sempervirens". http://www.conifers.org/cu/se/index.htm. "Hyperion, Redwood National Park, CA, 115.55 m"
  3. The Plant List Sequoia sempervirens