Obična bogomoljka

Izvor: Wikipedija
Obična bogomoljka
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Insecta
Red:Mantodea
Porodica:Mantidae
Rod:Mantis
Vrsta:M. religiosa
Dvojno ime
Mantis religiosa
Linnaeus, 1758.

Obična bogomoljka (latinski: Mantis religiosa) veliki je kukac iz porodice Mantidae i reda bogomoljki.[1] Duljina mužjaka iznosi 6 – 7 cm, a ženki 7 – 9 cm,[2] iako postoje jedinke s varijacijom nekoliko centimetara više ili manje od toga raspona. Ime bogomoljka potječe od karakterističnog položaja prvog para nogu koji se kod njih može primijetiti u mirovanju. Podsjeća na moljenje. I mužjaci i ženke imaju izduženo tijelo s dva para krila, a vrsta je poznata po seksualnom kanibalizmu. Obična bogomoljka najčešća je vrsta bogomoljke u Hrvatskoj i Europi.

Varijacija boja[uredi | uredi kôd]

Boja tijela obične bogomoljke varira od različitih nijansi žute, smeđe, zelene, a ponekad i crne, no općeprihvaćeno objašnjenje o uzroku i mehanizmu takve varijacije ne postoji ni nakon 100 godina istraživanja.[3]

Alessandro Palma di Cesnola je 1904. primijetio da su zelene bogomoljke češće na svježoj zelenoj travi, dok smeđe jedinke više vole smeđu i suhu travu. Kada su jedinke puštene na lokacije koje nisu odgovarale njihovoj boji, grabežljivci poput ptica su ih gotovo sve ubili. Boja je evidentno temeljni dio njihove kamuflaže.[4]

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Presvlačenje ženke obične bogomoljke

Obična bogomoljka nastanjuje Europu, Aziju, Afriku i Sjevernu Ameriku. Na potonjem kontinentu smatrana je uvedenom vrstom. U sjevernoj je Europi vrlo rijetka, no stabilne populacije u Njemačkoj postoje, a ima i indikacija da distribucija uključuje čak i Latviju i Estoniju.[5][6][7]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Delić, Antun; Mihoci, Iva; Marguš, Drago; Kučinić, Mladen. 2017. Prilog poznavanju faunističkih značajki i rasprostranjenosti bogomoljki (Insecta, Mantodea) na području Nacionalnog parka "Krka". Zbornik radova: Znanstveno-stručni skup - Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj - Aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku "Krka": 248–258
  2. Kral, Karl. Ožujak 2014. Orientation Behavior with and Without Visual Cues in Newly Hatched and Adult Praying Mantis. Journal of Insect Behavior. 27 (2): 192–205. doi:10.1007/s10905-013-9415-3. S2CID 17222572
  3. Ergene, Saadet. 1953. Homochrome Farbanpassungen bei Mantis religiosa [Homochromic color adjustments in Mantis religiosa]. Zeitschrift für Vergleichende Physiologie (njemački). 35 (1–2): 36–41. doi:10.1007/BF00340699
  4. Di Cesnola, A. P. 1904. Preliminary note on the protective value of colour in Mantis religiosa. Biometrika. 3 (1): 58–9. doi:10.1093/biomet/3.1.58
  5. Liana, Anna. 2007. Distribution of Mantis religiosa (L.) and its changes in Poland. Fragmenta Faunistica. 50 (2): 91–125. doi:10.3161/00159301ff2007.50.2.091
  6. Pupiņš, Mihails; Kalniņš, Mārtiņš; Pupiņa, Aija; Jaundaldere, Ieva. 2012. FIRST RECORDS OF EUROPEAN MANTID MANTIS RELIGIOSA (LINNAEUS, 1758)(INSECTA: DICTYOPTERA, MANTIDAE) IN LATVIA and also LITHUANIA. Acta Biologica Universitatis Daugavpiliensis. 12 (2): 175–184
  7. ERR, Katre Tatrik, Tartu Ülikool |. 16. rujna 2019. Eestisse jõudis uus lõunamaine loom – palvetajaritsikas. ERR (estonski). Pristupljeno 17. rujna 2019.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Mantis religiosa
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mantis religiosa
Wikivrste imaju podatke o taksonu Mantis religiosa