Bogomoljke
Bogomoljke | |
---|---|
![]() Velika smeđa bogomoljka (Archimantis latistyla) na cvijetu mrkve | |
Raspon fosila | Kreda - Recentni |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Arthropoda |
Razred: | Insecta |
Podrazred: | Pterygota |
Infrarazred: | Neoptera |
Nadred: | Dictyoptera |
Red: | Mantodea Burmeister, 1838 |
Porodice | |
Chaeteessidae Metallyticidae |
Bogomoljke (Mantodea) su red velikih grabežljivih kukaca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani.
Izgled[uredi VE | uredi]
Glava im je pomična, s velikim izbočenim očima, ticala duga. Prvi prsni kolutić im je jako produljen i omogućava pomicanje glave u svim smjerovima. Izvanredno su dobro prilagođene okolišu, mogu mijenjati boju tijela što ih, povezano dugotrajnom nepokretnošću, čini vrlo teško uočljivim. Duljina tijela im je najčešće između 40 i 80 mm. Ženke su veće od mužjaka.
Prehrana[uredi VE | uredi]
Hrane se drugim kukcima koji su manji od njih, napadaju iz zasjede, hvataju plijen prednjim parom nogu a ponekad pojedu i pripadnike svoje vrste[1]. Vole toplo vrijeme, aktivni su po danu. Obično se susreću od lipnja do listopada, najčešće miruju na travnjacima ili lete.
Razmnožavanje[uredi VE | uredi]
Ženke snesu jaja u pjenušavom omotu koji prilijepe na biljke ili kamenje. U proljeće izlaze ličinke koje nalikuju odraslima samo što nemaju krila. Razvijaju se nepotpunom preobrazbom, presvlače se pet puta, a nakon zadnjeg presvlačenja dobivaju krila.
Porodice i vrste[uredi VE | uredi]
Poznato je oko 2200 vrsta. Iz porodice bogomoljke (Mantidae) u Hrvatskoj žive vrste: obična bogomoljka (Mantis religiosa) i đavolji cvijet (Idolum diabolicum). Iz porodice Empusidae u južnoj su Europi poznate vrste rodova Gongylus i Empusa. Porodica Hymenopodidae je rasprostranjena po cijelom svijetu osim Australije, porodica Metallyticidae uglavnom po jugoistočnoj Aziji.[2] Najmanje su vrste u Južnoj Americi, a najmanja od njih je Mantoida tenuis duga oko 12 mm. Najveće vrste su u rodovima Toxodera i Ischnomantis i mogu biti duge 160 mm.
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ http://svartberg.org/zivine/bogo/index.php
- ↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
![]() | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bogomoljke |
![]() | Wikivrste imaju podatke o: Mantodea |