Obična celinščica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obična celinščica
Obična celinščica
Obična celinščica
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Prunella
Vrsta: P. vulgaris
Dvojno ime
Prunella vulgaris
L.
Područje života
Obična celinščica

Obična celinščica (grkljanka, skrižalina mala; lat. Prunella vulgaris) je biljka iz roda Prunella. Naraste do 30 cm visine. Cvate ljubičasto plavim cvjetovima. Biljka je ljekovita i jestiva dok je mlada. Udomaćena je u Europi, Aziji i sjevernoj Americi.

Ljekovitost[uredi VE | uredi]

Kao čajni oparak se uzima kod promuklosti, groznice, dijareje, unutarnjih krvarenja ,te se smatra da ublažava bolesti srca i jetre. Oblozi povoljno djeluju na opekline izazvane koprivom. Smatra se da je dobra za pospješenje zacjelivanja rana.[1][2] Kinezi je smatraju dobrom za liječenje kroničnih bolesti.[3]. Cherokee su je također koristili u svojoj medicini.[4] U tradicionalnoj medicini Austrije koristi se kod bolesti dišnih organa, te raznih infekcija.[5]

Sastav[uredi VE | uredi]

Biljka sadrži eterično ulje ( po sastavu a-kamfor,a-fenhon,fenhil alkohol),antocijane,organske kiseline,saponine,tanine,alkaloide,flavonoide.[6]

Podvrste[uredi VE | uredi]

  1. Prunella vulgaris subsp. asiatica (Nakai) H.Hara
  2. Prunella vulgaris subsp. hispida (Benth.) Hultén
  3. Prunella vulgaris subsp. lanceolata (W.P.C.Barton) Piper & Beattie

Sinonimi[uredi VE | uredi]

  • Prunella aequinoctialis Kunth
  • Prunella algeriensis Noë
  • Prunella alpina Schur
  • Prunella angustifolia Wender.
  • Prunella asiatica var. albiflora (Koidz.) Nakai
  • Prunella australasica Moric. ex Buch.-Ham.
  • Prunella australis Sweet
  • Prunella browniana Penny ex G.Don
  • Prunella caerulea Gueldenst. ex Ledeb.
  • Prunella capitellata Beck
  • Prunella cordata Raf.
  • Prunella dissecta Wender.
  • Prunella elongata Douglas ex Benth.
  • Prunella fischeriana Buch.-Ham.
  • Prunella gracillicaulia A.P.Khokhr.
  • Prunella heterophyla Raf.

* Prunella hirsuta Wender.

  • Prunella hirta Bernh. ex Steud.
  • Prunella incisa Link
  • Prunella latifolia Donn
  • Prunella longifolia Pers.
  • Prunella mariquitensis Willd. ex Benth.
  • Prunella microphylla Raf.
  • Prunella novae-angliae Mill.
  • Prunella obtusifolia Raf.
  • Prunella officinalis Crantz
  • Prunella ovata Pers.
  • Prunella parviflora Lej.
  • Prunella pennsylvanica Bigelow
  • Prunella pennsylvanica var. ovata W.P.C.Barton
  • Prunella petiolaris Raf.
  • Prunella pratensis Schur
  • Prunella purpurea Gueldenst. ex Ledeb.
  • Prunella reptans Dumort.
  • Prunella reticulata Raf.
  • Prunella rosea Raf.
  • Prunella scaberrima auct.
  • Prunella sessilifolia Raf.
  • Prunella vulgaris var. albiflora Tinant
  • Prunella vulgaris var. atropurpurea Fernald
  • Prunella vulgaris var. calvescens Fernald
  • Prunella vulgaris var. capitellata (Beck) Nyman
  • Prunella vulgaris var. japonica Kudô
  • Prunella vulgaris var. leucantha Schur ex L.H.Bailey
  • Prunella vulgaris var. parviflora (Lej.) Lej.
  • Prunella vulgaris var. recta Tinant
  • Prunella vulgaris subsp. vulgaris
  • Prunella vulgaris var. vulgaris
  • Prunella vulgaris f. vulgaris

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

PFAF database Prunella vulgaris

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ryu SY, Oak MH, Yoon SK, et al. (svibnja 2000). "Anti-allergic and anti-inflammatory triterpenes from the herb of Prunella vulgaris". Planta Med. 66 (4): 358–60
  2. Han EH, Choi JH, Hwang YP, et al. (siječnja 2009). "Immunostimulatory activity of aqueous extract isolated from Prunella vulgaris". Food Chem. Toxicol. 47 (1): 62–9
  3. Meuninck, Jim (2008). Medicinal Plants of North America: A Field Guide, Globe Pequot ISBN 978-0-7627-4298-1
  4. Prunella Vulgaris (Crnjevac)
  5. Vogl S, Picker P, Mihaly-Bison J, et al. (lipnja 2013). "Ethnopharmacological in vitro studies on Austria's folk medicine-An unexplored lore in vitro anti-inflammatory activities of 71 Austrian traditional herbal drugs". J Ethnopharmacol 149 (3): 750–71
  6. Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str.290