Obična dunja

Obična dunja
	Dunjini plodovi
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Rosales;
Porodica:	Rosaceae;
Potporodica:	Amygdaloideae;
Tribus:	Maleae;
Podtribus:	Malinae;
Rod:	Cydonia; Mill.
Vrsta:	C. oblonga;
Dvojno ime
	Cydonia oblonga; Mill.
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica ;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Obična dunja (dunja, lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia), porodica Rosaceae. Njeno botaničko ime potječe od grčkog grada Kydonia na sjeverozapadu otoka Krete. U Armeniji i Iranu dunja se može naći u prirodi.

Opis[uredi | uredi kôd]

Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Europi. Cvjeta u svibnju i lipnju i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge između 2 i 5 cm. Pošto bolje uspijeva u toplijim predjelima, kultivira se najčešće u vinogradarskom okruženju.

Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potječu dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova.

Dunje se često sade u podnožjima stabla kruške i drugih visokih voćnih stabala i rađaju nakon 4 do 8 godina. Razmnožavanje putem pelcera i križanjem uspijeva samo ponekad.

Plod dunje sadrži veoma mnogo vitamina C, zatim kalij, natrij, cink, željezo, bakar, mangan, pektin i druge organske i anorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid.

Simbolika[uredi | uredi kôd]

Dunja predstavlja simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti i neprolaznosti.

U antičkim legendama, dunjom su bogovi određivali sudbine. Ona je bila plod Afrodite i Geje. Paris ju je, po obećanju lijepe Helene, predao Afroditi kao najljepšoj od svih boginja.

Sastav i uporaba[uredi | uredi kôd]

Ima oko 20% sluzi, pektina, oko 8% raznih šećera, oko 1% jabučne kiseline, 15% masnog ulja, amigdalina (0,5%) emulzina, protida i tanina.

Upotrebljava se kao sluzavo sredstvo za izradu emulzija i mikstura protiv kašlja, kao voda za obloge, protiv opekotina, za kozmetiku i u industriji. Danas se bez razloga rabi mnogo manje nego ranije. Grci i Rimljani dunju cijenili su kao blago sredstvo protiv proljeva (zbog količine tanina i sluzi). Ako se za izradu sluzi rabi zdrobljeno sjeme, u njemu može biti toliko cijanovodične kiseline, da se mogu pojaviti i slučajevi trovanja. Zato sluz treba pripravljati od cijelog sjemena, ako se ne želi istovremeno djelovanje sluzi i cijanovodonične kiseline.

U industrijskim se zemljama dunjino sjeme sve više upotrebljava.

Proizvodnja[uredi | uredi kôd]

Deset najvećih proizvođača u 2012.
Država	Proizvodnja (u tonama)
Turska	135.406
NR Kina	125.000
Uzbekistan	80.000
Maroko	46.000
Iran	36.500
Argentina	27.500
Azerbajdžan	27.140
Španjolska	14.000
Srbija	10.795
Alžir	10.516
Svijet	596.532
Izvor: UN FAOSTAT ^[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Statistics from: Food And Agricultural Organization of United Nations: Economic And Social Department: The Statistical Division. UN Food and Agriculture Organization Corporate Statistical Database. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujna 2015.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Cydonia oblonga
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cydonia oblonga
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Cydonia oblonga

[1] Statistics from: Food And Agricultural Organization of United Nations: Economic And Social Department: The Statistical Division. UN Food and Agriculture Organization Corporate Statistical Database. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujna 2015.

[1]