Operacija Namjerna sila

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Operacija Namjerna sila
Dio rata u Bosni i Hercegovini
F-16 deliberate force.JPG
F-16 u Avianu
Datum 30. kolovoza14. rujna, 1995.
Lokacija Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Ishod Prekid opsade Sarajeva
Casus belli Pokolji u Sarajevu
Sukobljeni
Flag of NATO.svg NATO Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Vođe
Flag of Belgium.svg Willy Claes Flag of Republika Srpska.svg Ratko Mladić
Posljedice
Flag of France.svg 1 Mirage 2000 oboren
Flag of France.svg 2 pilota zarobljena
Flag of Republika Srpska.svg 40+ vojnika ubijeno

Operacija Namjerna sila (eng. Operation Deliberate Force) bila je zračna kampanja NATO saveza s ciljem onesposobljavanja vojnog arsenala bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini.

U operaciji koja je trajala od 30. kolovoza do 14. rujna 1995., sudjelovalo je osam savezničkih država, obavljeno je 3515 letova i izbačeno je 1026 bombi.[1]

Tijek operacije[uredi VE | uredi]

Povod[uredi VE | uredi]

Operaciju je započeo NATO savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH.[1] Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća NATO-a još u srpnju 1995., operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u Sarajevu ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada.

Bombardiranja[uredi VE | uredi]

Bombardiranje ciljeva oko Pala

Prve napade izveli su američki F/A-18C Horneti i EA-6B Prowleri s laserskim navođenim bombama i AGM-88 HARM projektilima.[2] Cilj im je bio onesposobljavanje srpskih radarskih i protuzračnih položaja kako bi otvorili put drugim savezničkim zrakoplovima. Istovremeno su ih podržavali EF-111A Raveni blokirajući komunikaciju i radare.[2]

Uslijedili su napadi na srpska vojna skladišta, vojarne i artiljerijske položaje u više valova. Isti dan NATO snage doživljavaju svoj prvi i jedini gubitak tijekom operacije. Kod naselja Pale pomoću LPRS-a oboren je francuski Mirage 2000. Dva člana posade ubrzo su zarobljeni i držani u zatočeništvu do prosinca.[2]

31. kolovoza 1995. UNPROFOR zahtjeva privremeno obustavljanje operacije kako bi utvrdili jesu li Srbi spremni na pregovore.[1][2] Za to vrijeme zrakoplovi nadlijeću pogođena područja i izviđaju nastalu štetu.

Nakon što su se pregovori pokazali neuspješnima, NATO 5. rujna u 10.00 nastavlja s bombardiranjem.[1] Dok 9. rujna saveznički zrakoplovi napadaju položaje oko Banja Luke i Tuzle, već više dana traju pokušaji lociranja i spašavanja oborenih francuskih pilota.

14. rujna operacija je ponovno zaustavljena. Razlog tomu bio je Mladićev pristanak na otvaranje sarajevskog aerodroma, uklanjanje teškog naoružanja oko grada itd.[2]

20. rujna general Bernard Janvier i admiral Rupert Smith u Sarajevu objavljuju da je operacija ostvarila svoje ciljeve i da je daljne djelovanje nepotrebno.[2]

Angažirane snage (NATO)[uredi VE | uredi]

Izvori podataka:[1]

Država Letovi Postotak (%) Zrakoplovi
Francuska
284
8,1%
Mirage F-1, SEPECAT Jaguar, Mirage 2000, Super Etendard, E-3F, C-135, Puma
Njemačka
59
1,7%
Tornado
Italija
35
1,0%
Tornado, AMX, Boeing 707, C-130, G-222 ,E-3
Nizozemska
198
5,6%
F-16
Španjolska
12
3,4%
EF-18A, KC-130, CASA 212
Turska
78
2,2%
F-16
Ujedinjeno Kraljevstvo
326
9,3%
GR-7, FMK-3, L-1011, FA-2, E-3D
Sjedinjene Američke Države
2318
65,9%
A-10, F-15E, F/A-18, F-16, EA-6B, EC-130E, EC-130H, AC-130, KC-135, KC-10, MH-53, MC-130, EF-111A
NATO
96
2,7%
E3A
Ukupno
3515
100%
-

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Operation Deliberate Force (Engleski). Afsouth.nato.int (30.3.2010.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Ripley (1996), str. 92

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Tim Ripley, "Air war Bosnia - UN and NATO airpower", Airlife, (1996), ISBN 1-85310-814-6