Orehovečki

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hrvatska velikaška obitelj
Orehovečki
Stilizirani prikaz obiteljskog grba
Stilizirani prikaz obiteljskog grba
Država Hrvatska u personalnoj
uniji s Ugarskom
,
Habsburška monarhija
Etničko podrijetlo hrvatsko
Naslovi baruni, grofovi
Utemeljenje 13. stoljeće
Utemeljitelj Pavao (živio oko 1300.)
Sadašnji rodonačelnik izumrli (1727.)

Orehovečki (na mađarskom: Orehóczi, u nekim izvorima Orehoczy ili Orahoczy), hrvatska plemićka obitelj koja je vukla podrijetlo iz nekadašnje Križevačke županije, gdje je imala i svoje najveće posjede, a svoj je zenit dosegla tijekom 17. stoljeća. Ženidbenim vezama bila je povezana s mnogim utjecajnim plemićkim obiteljima među kojima su bili Keglevići, Patačići, Ratkaji i Alapići. Pojedini pripadnici obitelji obnašali su važne državne dužnosti; bili su političari, vojni časnici, crkveni prelati i dr. Među najznačajnije članove ubraja se Gašpar barun Orehovečki (*~1600; †1672.), dugogodišnji hrvatski podban, te križevački i zagrebački župan. Godine 1690. dobili su grofovstvo, ali je ta linija već u prvoj polovici 18. stoljeća izumrla.

Obiteljska povijest[uredi VE | uredi]

U pisanim izvorima prvi pripadnici obitelji spominju se od 13. stoljeća, i to Pavao, koji je živio oko 1300. godine, njegov sin Juraj (spominje se 1334.) i unuk Martin (rođen oko 1320., umro poslije 1375.). Prema svojem posjedu u Svetom Petru Orehovcu počinju u 16. stoljeću koristiti prezime Orehovečki.

Tijekom više stoljeća obitelj se proširila i u druga mjesta, kao što su Guščerovec, Tosovec, Trem i Psarjevo, po kojima su pojedine obiteljske grane dobile imena. Grana u Psarjevu potječe od Mihaela (*~1510; †1560/67.), grana u Tosovcu od Petra (*~1520; †1565.), a ona u Guščerovcu od Gašpara (*~1512; †1560/62.). Potonja se najviše uzdigla u plemićkoj hijerarhiji, jer je Stjepan Orehovečki (*~1640; †1703.), sin podbana Gašpara, dobio od cara i kralja Leopolda I. Habsburškog grofovski naslov 1690. godine.

Rodoslovlje grofovskog ogranka može se pratiti od osmog naraštaja Orehovečkih, odnosno od spomenutog Gašpara (*~1512; †1560/62.), preko njegovog sina Franje (*~1552; †1614/15) i unuka Gašpara (*~1600; †1672.), do praunuka Stjepana (*~1640; †1703.), koji postao grof. Ipak, taj se ogranak ubrzo ugasio u muškoj lozi, jer je Stjepanov sin Stanislav (*~1681; †1727.) umro ne ostavivši muškog potomka.

Portret Gašpara baruna Orehovečkog (*~1600; †1672.), hrvatskog podbana (1647-1670.)

Gašpar Orehovečki (*~1600; †1672.) nosio je naslov baruna, a 1647. godine postavljen je za hrvatskog podbana, istodobno kad je za hrvatskog bana izabran Nikola Zrinski Čakovečki, najmarkantnija figura tadašnje Hrvatske. Gašpar je ostao podban i kad je Nikola Zrinski ubijen, a banski naslov preuzeo njegov brat Petar.

Ukupan broj svih članova obitelji kontinuirano je tijekom stoljeća rastao. U desetom naraštaju (krajem 16. i početkom 17. stoljeća) Orehovečki su primjerice imali 48 pripadnika, a u šesnaestom (prva polovica 19. stoljeća) već ih je bilo 68. U novije vrijeme živi ih preko stotinu.

Utvrde i dvorci Orehovečkih[uredi VE | uredi]

Orehovečki su posjedovali više starih gradova, utvrda i dvoraca u Hrvatskoj, među kojima su najznačajniji Stari grad Veliki Kalnik, Stari grad Mali Kalnik i dvorac Gornja Rijeka.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]