Oscar Wilde

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Oscar Wilde

Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde (Dublin, 16. listopada 1854. - Pariz, 30. studenog 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.

Životopis[uredi VE | uredi]

Oscar Wilde rođen je 16. listopada 1854. godine u Dublinu u Irskoj, dvije godine nakon brata Wiliama. Pohađao je "Trinity College" u Dublinu od 1871. - 1874. godine. Dobio je stipendiju za "Magdalen College" u Oxfordu koji je počeo pohađati 1875. godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: Svinbern, Walter Peter i John Raskin. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom 1875 i 1876. godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a 1878. godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u London gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u Ameriku. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u Parizu. 1884. godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. 1890. godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman "Slika Doriana Graya". U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto 1891. godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijediti. 1895. godine osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog "nakaznog ponašanja". Poslje povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od sviju umire 30. studenog 1900. godine.

Sjećanje na pisca[uredi VE | uredi]

Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u Parizu, Londonu i Dublinu. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen... U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske Mary McAlis. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi:

Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda.

U Dublinu je Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je njegov kaput izrađen.

Wildeova djela[uredi VE | uredi]

Priče[uredi VE | uredi]

  • "Slavuj i ruža" (1888.)
  • "Sretni kraljević" (1888.),
  • "Sebični div" (1888.),
  • "Neobična raketa" (1888.),
  • "Odani prijatelj" (1889.),
  • "Zločin lorda Artura Sevila" (1891.),
  • "Duh iz Cantervillea" (1891.),
  • "Mladi Kralj" (1891.),
  • "Ribar i njegova duša" (1891.),
  • "Dijete – Zvijezda" (1891.).

Poeme u prozi[uredi VE | uredi]

  • "Sljedbenik" (1894.),
  • "Gospodar" (1894.),
  • "Učitelj mudrosti" (1894.),
  • "Umjetnik" (1895.).

Roman[uredi VE | uredi]

  • "Slika Doriana Graya" [The Picture of Dorian Gray] (1891.).

Drame[uredi VE | uredi]

  • "Vera ili Nihilisti" (Vera, or The Nihilist) (1880),
  • "Vojvodkinja od Padove" (The Duchess of Padua) (1883),
  • "Lady Windermere's Fan" (1892),
  • "A Woman of No Importance" (1893),
  • "Salome" (1894),
  • "Idealni muž" (1895),
  • "Važno je zvati se Ernest" (The Importance of Being Earnest) (1895),
  • "Florentinska tragedija",
  • "Teško je biti idiot".

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Oscar Wilde

Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju