Osmi saziv Hrvatskog sabora

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Osmi saziv Hrvatskog sabora (stanje od 15. srpnja 2016.)

Osmi saziv Hrvatskog sabora započeo je prvu sjednicu 3. prosinca 2015. godine. Neuspjehom izbora novog predsjednika Sabora sjednica je prekinuta i novom sazivu Sabora nije počeo teći mandat.[1] Sabor je konstituiran iz drugog pokušaja 28. prosinca 2015. godine izborom akademika Željka Reinera za predsjednika sa 88 glasova za, 62 suzdržana i 1 protiv.

Na prijedlog 89 zastupnika, Hrvatski sabor donio je 20. lipnja 2016. godine Odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora, koju je podržalo 137 zastupnika. Sabor je raspušten 15. srpnja 2016. godine.[2]

Parlamentarni izbori 2015.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatski parlamentarni izbori 2015.

Na izborima za Hrvatski sabor održanim 7. (u inozemstvu), 8. (u inozemstvu i u Hrvatskoj) i 15. (na 7 biračkih mjesta) studenoga 2015. godine HDZ-ova Domoljubna koalicija relativni je izborni pobjednik s osvojenih 59 mandata, SDP-ova koalicija Hrvatska raste ima 56 mandata, Most nezavisnih lista osvojio je 19 mandata, IDS tri, HDSSB i stranka Milana Bandića po dva, po jedan Uspješna Hrvatska i Živi zid.[3]

U utorak 24. studenoga 2015. godine predsjednik DIP-a Branko Hrvatin predao je konačne rezultate izbora predsjednici Republike Hrvatske, Kolindi Grabar-Kitarović[4] čime je ispunjen uvjet Ustava za početak konzultacija Predsjednice s parlamentarnim strankama o mandataru nove Vlade, te po završetku konzultacija slijedi imenovanje mandatara[5] ili raspisivanje novih izbora.

Raspodjela mandata[uredi VE | uredi]

Raskoli unutar Mosta[uredi VE | uredi]

Još prije konstituirajuće sjednice Sabora, platformu Most nezavisnih lista pogodila su čak dva unutarstranačka raskola. Već 12. studenoga 2015. godine, 4 dana nakon izbora, Drago Prgomet je izbačen iz Mosta. 23. studenoga iste godine osnovao je vlastitu stranku - HRID (Hrvatska Inicijativa za Dijalog)[6]. HRID-u su se pridružile još dvije zastupnice Mosta. Ubrzo nakon toga, načelnik Primoštena Stipe Petrina napušta Most i postaje nezavisni zastupnik. Tako je Most na sjednici Sabora od 3. prosinca 2015. godine imao 15 zastupnika, iako su na izborima osvojili 19.

Nova raspodjela mandata[uredi VE | uredi]

Prvo zasjedanje[uredi VE | uredi]

Sukladno odluci predsjednice Republike Hrvatske[7] 3. prosinca 2015. godine održano je prvo zasjedanje novog saziva Sabora. Sjednicu je vodio predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, Josip Leko, sukladno 4. članku Poslovnika Hrvatskoga sabora.[8] Jedini prijedlog za novog predsjednika Sabora došao je iz koalicije Hrvatska raste, koji su s 55 potpisa predložili zastupnika Mosta Roberta Podolnjaka. Protiv prijedloga izjasnili su se HDZ-ovi zastupnici i sam Podolnjak. Time je prijedlog za novog predsjednika Sabora povučen, kako drugih prijedloga nije bilo predsjedavajući je prekinuo prvu sjednicu Sabora čiji je ishod - novi predsjednik Sabora nije izabran, novom sazivu Sabora nije počeo mandat.[1]

Nepravilnosti postupanja[uredi VE | uredi]

Branko Smerdel komentirao je prvu sjednicu novog saziva Sabora: Dok je za predsjednika Sabora izrijekom određeno da predsjedava do izbora novog predsjednika, to nije slučaj s drugim tijelima ranijeg saziva. Tko sve može, odnosno, ne može, obnašati dužnost zastupnika, treba utvrditi Mandatno-imunitetno povjerenstvo novog saziva. Zbog toga se ono i bira odmah nakon što novoizabrani predsjednik preuzme dužnost i odsluša se državna himna., odnosno novinarskim naslovom "Leko je pogrešno tumačio Poslovnik". Naime na prvoj sjednici trebali su nazočiti svi koji su izabrani na izborima, a potvrđeni od strane DIP-a uključujući i članove sadašnje tehničke Vlade – u njihovoj novoj funkciji izabranih zastupnika 8. saziva Hrvatskog sabora i oni su trebali sudjelovati u izboru predsjednika Sabora i Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Ulazak u Sabor zamjenika i njihovo potpisivanje prijedloga za novog predsjednika Sabora, odlukom raspuštenog Mandatno-imunitetno povjerenstvo starog saziva je suprotno Poslovniku Sabora. Da je slučajno izabran novi predsjednika Sabora, to bi omogućilo tužbu Ustavnom sudu, odnosno postali bi Smerdelovim riječima: mogući kasniji prigovori legitimitetu izabranih dužnosnika i tijela.[9]

Isto je potvrdio Davorin Mlakar: Postavlja se pitanje kako netko može staviti u mirovanje nešto što nije niti počelo, a zamjenici ne mogu biti zamjenici bez (novog) Mandatno-imunitetnog povjerenstva.[10]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 narod.hr, Zastupnik Mosta nezavisnih lista Ivan Lovrinović nije u četvrtak skrivao razočarenje činjenicom da Hrvatski sabor nije u prvom pokušaju uspio izabrati svog predsjednika, a time se ni konstituirati. ... Zastupnici iz SDP-ove koalicije Hrvatska raste, njih 55, predložili su da se za predsjednika Sabora imenuje zastupnik Mosta Robert Podolnjak, no protiv tog prijedloga izjasnili su se HDZ-ovi zastupnici i sam Podolnjak. Objasnio je kako bi mu imenovanje bilo prihvatljivo samo ako bi se o njemu odlučilo konsenzusom., objavljeno i pristupljeno 3. prosinca 2015.
  2. Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora, www.sabor.hr
  3. www.izbori.hr, Konačni službeni rezultati izbora za zastupnike u Hrvatski sabor utvrđeni i objavljeni 23. studenoga 2015., pristupljeno 25. studenoga 2015.
  4. direktno.hr, "DIP uručio Grabar-Kitarović rezultate izbora, konzultacije u četvrtak", Predsjednik DIP-a kazao je kako je njihov posao ovim činom završen te je sad na ostalim državnim tijelima da nastave posao, objavljeno 24. studenoga 2015., pristupljeno 25. studenoga 2015.
  5. hrt.hr, "Konzultacije o mandataru u četvrtak - procedura za Sabor", Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović primila je od predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva Branka Hrvatina službene rezultate izbora. Konzultacije s parlamentarnim strankama o novom mandataru počinju u četvrtak 26. studenog, najavljeno je na Pantovčaku., objavljeno 24. studenoga 2015., pristupljeno 25. studenoga 2015.
  6. [1]
  7. narodne-novine.nn.hr, 1. Sazivam prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora, dana 3. prosinca 2015. godine u 10 sati u zgradi Hrvatskoga sabora, u Zagrebu, Trg sv. Marka 6., pristupljeno 3. prosinca 2015.
  8. sabor.hr, Poslovnika Hrvatskoga sabora, Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva predsjednik Republike. Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji nazočni izabrani zastupnik., pristupljeno 3. prosinca 2015.
  9. direktno.hr, "Leko je pogrešno tumačio Poslovnik pa prekidom vratio stvar Predsjednici", Andrea Latinović, objavljeno i pristupljeno 3. prosinca 2015.
  10. direktno.hr, Mlakar i Letica: Kako se mandat može staviti u mirovanje kada nije ni počeo?, objavljeno i pristupljeno 3. prosinca 2015.