Otes

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Otes
Otes na karti BiH
Otes
Otes
Otes na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Vrhbosanska županija
Općina/Grad Ilidža
Zemljopisne koordinate 43°50′32″N 18°17′54″E / 43.8422°N 18.2982°E / 43.8422; 18.2982Koordinate: 43°50′32″N 18°17′54″E / 43.8422°N 18.2982°E / 43.8422; 18.2982
Sarajevo Novi Grad and Ilidza - Azici and Stup IMG 1422.jpg
Zračni snimak iznad dijelova općine Sarajevo Novi Grad. Predgrađa su Doglodi, Azići i Stup.

Otes je sarajevsko naselje. Nedaleko je od rječice Miljacke i rječice Dobrinje. U blizini su naselja Osijek (sjeverozapadno), Doglodi (sjeverno), Azići (sjeveroistično), Stup (istočno), Pejton i Ilidža (jugoistočno), Lužani (južno) i Vreoca (jugozapadno). Sa zapadne strane, pružajući se od jugozapada ka sjeverozapadu granicu Otesa čine rijeke Željeznica i Bosna u koju se ulijeva Željeznica. S istočne strane, pružajući se u istom smjeru, granicu Otesa čini rječica Dobrinja. Između Otesa i Pejtona je željeznička pruga ka Mostaru. Nekada je Otes bio selo koje je postalo prigradsko naselje. Danas je u sastavu općine Ilidža. Prije velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate bio na glasu kao dio Sarajeva u kojem je velik broj Hrvata katolika. Ratne nepogode pridonijele su smanjenju broja katolika u Sarajevu i okolici. Jedni su starinske starosjedilačke obitelji, s tradicijom u dalekoj prošlosti. Drugi su novijeg postanja. To su bile obitelji većinom iz Hercegovine, koji su došle u Sarajevo zbog posla. Velika poduzeća kao Famos iz Hrasnice i Energoinvest prije velikosrpske agresije su imala mnogo zaposlenika Hrvata.[1]

Zbog brojne zajednice Hrvata, Otes je stoga bio jednim od djelova Sarajeva odnosno BiH koje je bilo pod nadzorom HVO-a. Hrvati su se ovdje samoorganizirali u obrani Bosne i Hercegovine. Zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom bilo je nužno političko i vojno samoorganiziranje Hrvata grada Sarajeva. Otes je bio dio teritorijalno-administrativne zajednica hrvatskog naroda u BiH, Hrvatske zajednice Vrhbosne, osnovane siječnja 1992. godine.[2] Poznat je bio HVO Sarajevo,[1] a na području Otesa djelovao je HVO na čelu sa predsjednikom Velimirom Marićem. Jeseni 1992. Glavni stožer Armije BiH planirao je vojnu operaciju Koverat, kojom bi deblokirali Sarajeva. Međutim, srpske su snage prve napale. U jakom topničko-tenkovsko-pješačkom napadu koji je trajao od 1. do 4. prosinca 1992. osvojile su Otes. [3] Bošnjački napad na Hrvate i obračun s nedužnim Hrvatima koji su branili Sarajevo i držali strateški važni položaj pokraj zračne luke nije pružio viziju lijepe budućnosti Hrvatima i katolicima.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Večernji list BiH Zlatko Tulić: Nekada naselje Hrvata s pet tisuća katolika, danas je prepolovljeno, 5. lipnja 2011. (pristupljeno 25. veljače 2018.)
  2. Susreti, 9. godišnjak. Domagoj Tomas: Student na braniku Herceg-Bosne, Matica hrvatska, ogranak Matice hrvatske u Grudama, str. 196, ISSN 2303-5072, Grude, 2015.
  3. Vojna povijest Akcija „Koverat” - prosinac 1992. godine, 22. travnja 2016. (pristupljeno 19. listopada 2018.)