Azići

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Azići
Azići na karti BiH
Azići
Azići
Azići na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Vrhbosanska županija
Općina/Grad Ilidža
Zemljopisne koordinate 43°50′47″N 18°18′40″E / 43.8463°N 18.3110°E / 43.8463; 18.3110Koordinate: 43°50′47″N 18°18′40″E / 43.8463°N 18.3110°E / 43.8463; 18.3110
Sarajevo Novi Grad and Ilidza - Azici and Stup IMG 1422.jpg
Zračni snimak iznad dijelova općine Sarajevo Novi Grad. Predgrađa su Doglodi, Azići i Stup.

Azići su sarajevsko naselje. U blizini su naselja Doglodi, Briješće Polje, Rajlovac, Stup (jugoistočno), Pejton, Ilidža, Otes i veliki pogon Energoinvesta. Sa zapadne strane, pružajući se od jugozapada ka sjeverozapadu granicu Dogloda čini rijeka Dobrinja. S istočne strane, pružajući se u istom smjeru, granicu Azića čini rječica Miljacka. Između Azića i Stupa prolazi željeznička pruga ka Mostaru. Južno, kod željezničkog mosta preko Dobrinje je željeznička postaja Ilidža. Nekada su Azići bili selo koje je postalo prigradsko naselje. Danas je u sastavu općine Ilidža. Prije velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate bio na glasu kao dio Sarajeva u kojem je velik broj Hrvata katolika. Ratne nepogode pridonijele su smanjenju broja katolika u Sarajevu i okolici. Jedni su starinske starosjedilačke obitelji, s tradicijom u dalekoj prošlosti. Drugi su novijeg postanja. To su bile obitelji većinom iz Hercegovine, koji su došle u Sarajevo zbog posla. Velika poduzeća kao Famos iz Hrasnice i Energoinvest prije velikosrpske agresije su imala mnogo zaposlenika Hrvata.[1]

Zbog brojne zajednice Hrvata, Azići su stoga bili jednim od djelova Sarajeva odnosno BiH koje je bilo pod nadzorom HVO-a. Hrvati su se ovdje samoorganizirali u obrani Bosne i Hercegovine. Zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom bilo je nužno političko i vojno samoorganiziranje Hrvata grada Sarajeva. Azići su bili dio teritorijalno-administrativne zajednica hrvatskog naroda u BiH, Hrvatske zajednice Vrhbosne, osnovane siječnja 1992. godine.[2] Poznat je bio HVO Sarajevo,[1] a na području Azića djelovao je HVO na čelu sa predsjednikom Velimirom Marićem. Jeseni 1992. Glavni stožer Armije BiH planirao je vojnu operaciju Koverat, kojom bi deblokirali Sarajeva. Međutim, srpske su snage prve napale. Prvo su zauzele Doglode a potom u jakom topničko-tenkovsko-pješačkom napadu koji je trajao od 1. do 4. prosinca 1992. osvojile su Otes. [3] Bošnjački napad na Hrvate i obračun s nedužnim Hrvatima koji su branili Sarajevo i držali strateški važni položaj pokraj zračne luke nije pružio viziju lijepe budućnosti Hrvatima i katolicima.[1]

Jedna ulica u Azićima zove se po Krešimiru Zeliću, pripadniku ABiH, dobrovoljcu od travnja 1992., koji je poginuo u 25. godini na području Otesa/Azića. Otac mu je bio u HDZ Sarajeva. Druga ulica zove se po poznatom športašu iz Sarajeva slovensko-hrvatskih korijena Janu Doršneru.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Večernji list BiH Zlatko Tulić: Nekada naselje Hrvata s pet tisuća katolika, danas je prepolovljeno, 5. lipnja 2011. (pristupljeno 25. veljače 2018.)
  2. Susreti, 9. godišnjak. Domagoj Tomas: Student na braniku Herceg-Bosne, Matica hrvatska, ogranak Matice hrvatske u Grudama, str. 196, ISSN 2303-5072, Grude, 2015.
  3. Vojna povijest Akcija „Koverat” - prosinac 1992. godine, 22. travnja 2016. (pristupljeno 19. listopada 2018.)