Otok

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Otočić)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Otok. Za druga značenja pogledajte Otok (razdvojba).
Otok Prvić na sjevernom Jadranu

Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke. Riječni otoci ponegdje se nazivaju adama.

Najveći svjetski otok je Grenland.

Definicija[uredi | uredi kôd]

Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je kopno potpuno okruženo morem.[nedostaje izvor]

Razdioba po površini:[nedostaje izvor]

  • otok je kopno potpuno okružen morem površine veće od 1 km2
  • otočić ili školj je kopno potpuno okruženo morem površine od 0,01 do 1 km2
  • hridi i grebeni su površina manjih od 0,01 km2.

Hrvatski otoci[uredi | uredi kôd]

Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1185. Naseljenih je otoka 2009. godine bilo 48. Nenaseljeno je 670 otoka i otočića. Stjenovitih ostataka abrazijom razorenih otočića koji su uvijek iznad morske razine ili hridi je 389, a grebena, koji su ovisno o plimi i oseci nekad potopljeni, 78.[1]

Ukupna površina otočnog prostora Republike Hrvatske iznosi 3259 km2. Od toga na otoke otpada 3196 km2, na otočiće 62 km2, te na hridi i grebene 1.4 km2.[nedostaje izvor]

Ukupna dužina obalne crte otoka, otočića i hridi je 4058 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.

  • Otok s najdužom obalnom crtom je Pag (269.2 km).[1]
  • Otok s najkraćom obalnom crtom je Vele Orjule (5.8 km).

Vidi i: Popis otoka Hrvatske

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 Statistički ljetopis 2009. www.dzs.hr. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 11. ožujka 2021.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
  • Marin Buovac: Kali na otoku Ugljanu - dokumentirani razvoj otočnog naselja na temelju grafičkoga i arhivskog materijala, Zbornik radova "Kali", Sveučilište u Zadru - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - općina Kali, Zadar, 2017., str. 331 - 346.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]