Prijeđi na sadržaj

Otok

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Otoci)
Ovo je glavno značenje pojma Otok. Za druga značenja pogledajte Otok (razdvojba).
Otok Prvić na sjevernom Jadranu

Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke. Riječni otoci ponegdje se nazivaju adama.

Najveći svjetski otok je Grenland.

Definicija

[uredi | uredi kôd]
Vransko jezero na otoku Cresu.

Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je kopno potpuno okruženo morem.[1]

Otoci se mogu klasificirati po veličini:[2]

  • otok je kopno potpuno okružen morem površine veće od 1 km²
  • otočić ili školj je kopno potpuno okruženo morem površine od 0,01 do 1 km²
  • hridi i grebeni su kopna površine manje od 0,01 km²; hrid je uvijek iznad površine vode, a greben je povremeno potopljen

Takva je klasifikacija prihvaćena i u hrvatskom Zakonu o otocima.[3] Međutim, ona nije univerzalna, a alternativne klasifikacije po veličini mogu koristiti i drugačija mjerila, poput dužine obalne crte.[4][5]

Hrvatski otoci

[uredi | uredi kôd]
Nacionalni park Kornati.

Ukupan broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1185, prema podacima A. Irića iz 1955. i Državnog zavoda za statistiku iz 2009.,[6][2] ili 1246, prema podacima grupe autora Duplančić i dr. iz 2004.[7]

Prema DZS, naseljenih je otoka 48 (popis stanovništva 2001.), nenaseljeno je 670 otoka i otočića, hridi je 389, a grebena 78.[6] Na popisu stanovništva 2011. naseljeno je bilo 47 otoka.[8] Prema Duplančić i dr., otokâ je 79, otočića 525, a hridi i grebena 642.[7]

Ukupna površina otočnog prostora iznosi 3259,57 km². Od toga na otoke otpada 3196,71 km², na otočiće 62,41 km², a na hridi i grebene 1,44 km².[9] Ukupna dužina obalne crte otoka, otočića i hridi je 4058 km (DZS),[10] ili 4398 km (Duplančić i dr.), od čega na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.[11]

  • Površinom najveći otoci u Jadranskome moru su Cres ili Krk (405,8 km²).[12] Zbog njihove slične površine i nepreciznosti u mjerenju, različiti izvori nisu usuglašeni oko toga koji je otok veći.[11]
  • Otok s najdužom obalnom crtom je Pag (269,2 km).[12]
  • Otok s najviše stanovnika je Krk (19 383 stanovnika po popisu 2011.).[8]

Reference

[uredi | uredi kôd]
  1. S-32 IHO Hydrographic Dictionary. International Hydrographic Organization. 2019. Pristupljeno 3. kolovoza 2025.. island: A piece of LAND completely surrounded by water.
  2. 1 2 Duplančić Leder, Ujević i Čala 2004, str. 8.
  3. Zakon o otocima. Narodne novine (116). 21. prosinca 2018.
  4. Faričić, Josip. 23. veljače 2006. Hrvatski pseudo-otoci. Geografija.hr. Pristupljeno 3. kolovoza 2025.
  5. Duplančić Leder, Ujević i Čala 2004, str. 6.
  6. 1 2 DZS 2009, str. 44.
  7. 1 2 Duplančić Leder, Ujević i Čala 2004, str. 10.
  8. 1 2 DZS 2018, str. 45.
  9. Duplančić Leder, Ujević i Čala 2004, str. 10-11.
  10. DZS 2009, str. 43.
  11. 1 2 Duplančić Leder, Ujević i Čala 2004, str. 11.
  12. 1 2 DZS 2009, str. 45.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Unutarnje poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]