Otok
Ovo je glavno značenje pojma Otok. Za druga značenja pogledajte Otok (razdvojba).
Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke. Riječni otoci ponegdje se nazivaju adama.
Najveći svjetski otok je Grenland.
_(26033261925).jpg)
Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je kopno potpuno okruženo morem.[nedostaje izvor]
Razdioba po površini:[nedostaje izvor]
- otok je kopno potpuno okružen morem površine veće od 1 km2
- otočić ili školj je kopno potpuno okruženo morem površine od 0,01 do 1 km2
- hridi i grebeni su površina manjih od 0,01 km2.
Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1185. Naseljenih je otoka 2009. godine bilo 48. Nenaseljeno je 670 otoka i otočića. Stjenovitih ostataka abrazijom razorenih otočića koji su uvijek iznad morske razine ili hridi je 389, a grebena, koji su ovisno o plimi i oseci nekad potopljeni, 78.[1]
Ukupna površina otočnog prostora Republike Hrvatske iznosi 3259 km2. Od toga na otoke otpada 3196 km2, na otočiće 62 km2, te na hridi i grebene 1.4 km2.[nedostaje izvor]
Ukupna dužina obalne crte otoka, otočića i hridi je 4058 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.
- Površinom najveći otoci u Jadranskome moru su Cres (405.8 km2) i Krk (405.8 km2).[1]
- Najmanji otok je Smokvica Vela uz Kornat (1.04 km2)
- Otok s najdužom obalnom crtom je Pag (269.2 km).[1]
- Otok s najkraćom obalnom crtom je Vele Orjule (5.8 km).
Vidi i: Popis otoka Hrvatske
- ↑ a b c Statistički ljetopis 2009. www.dzs.hr. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 11. ožujka 2021.
- Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.