Pagetova bolest
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. |
Pagetova bolest jest bolest u kojoj je poremećen normalan sustav održavanja zdravlja i čvrstoće kostiju. Dolazi do ubrzane razgradnje kostiju, što se kompenzira ubrzanim stvaranjem nove kosti. Takva kost je veća, ali slabija od normalne.[1] Bolest napreduje kroz tri faze. U prvoj fazi koštano se tkivo razgrađuje uz pomoć posebnih stanica, osteoklasta. U drugom ili miješanom stadiju dolazi do istovremenog procesa razgradnje i ponovnog stvaranja kostiju. U posljednoj, trećoj fazi prevladava stvaranje nove kosti pomoću stanica osteoblasta. Takva nova kost je slabija od normalne kosti i prožeta je krvnim žilama i vezivnim tkivom.[2]
Lokalizacija Pagetove bolesti vrlo je raznolika. Može zahvatiti dio kosti, cijelu kost ili niz kostiju. Često zahvaća zdjelicu (pelvis), cjevanicu (tibiju), bedrenu kost (femur), lubanju, kralježnicu i ključnu kost (klavikulu). Uzrok bolesti je nepoznat, ali postoji izražena genetska predispozicija.[3]
Pagetova bolest najčešće nije popraćena simptomima. Ako se ipak jave, onda su to bolovi u kostima, ukočenost zglobova i učestali prijelomi kostiju.[3] Smetnje su praktički trajne, a često se noću pogoršavaju. Zahvaćene kosti povećavaju se i deformiraju, javlja se osjećaj topline i bolne osjetljivosti u kostima. U uznapredovaloj fazi bolesti noge se mogu saviti, lubanja deformirati, a na kralježnici se može razviti postrana krivina. Učestalost
U Velikoj Britaniji otprilike jedna na 100 osoba starijih od 50 godina ima Pagetovu bolest; doduše, bolest izaziva tegobe samo kod 10% bolesnika. Začuđuje činjenica da je ova bolest prilično točno geografski rasprostranjena. Na primjer, vrlo je rijetka u Norveškoj, Japanu i Južnoj Africi. Češća je u Velikoj Britaniji, naročito u sjevernoj Engleskoj. Još nije objašnjen značaj te neravnomjerne raspodjele. Opasnosti
Kosti oslabljene Pagetovom bolešću sklonije su prijelomu. U nekim rijetkim slučajevima, zadebljanje kosti lubanje zbog Pagetove bolesti može pritisnuti slušni živac (on prenosi podražaje iz uha u mozak) koji prolazi kroz lubanju i izazvati gluhoću. Druga moguća opasnost jest dekompenzacija (zatajenje) srca zato što je srce preopterećeno zbog znatno povećanog protoka krvi kroz oboljele kosti. U rijetkim slučajevima može se razviti tumor kosti. Što poduzeti?
Ako mislite da imate Pagetovu bolest, obratite se liječniku koji će vas nakon pregleda vjerojatno uputiti na rendgensko snimanje kostiju i razne krvne pretrage, što će mu omogućiti postavljanje čvrste dijagnoze.
Za sada je Pagetova bolest neizlječiva, ali se glavni simptom – bolovi – može ublažiti analgeticima (npr. paracetom). Ako su bolovi jaki, liječnik vam može preporučiti redovite injekcije hormona, kalcitonina, koji se prirodno stvara u paratireoidnim žlijezdama. Dodatni kalcitonin smanjuje bolove, ali se kod nekih bolesnika javlja alergična reakcija na injekcije, a kod drugih mučnina. U tom se slučaju obično propisuju jači analgetici.
- ↑ Paget's disease of bone. nhs.uk (engleski). 23. listopada 2017. Pristupljeno 9. rujna 2025.
- ↑ Paget Disease: Practice Essentials, Pathophysiology, Etiology. Medscape. 29. listopada 2024.
- 1 2 Bouchette, Philip; Boktor, Sameh W. 2025. Paget Bone Disease. StatPearls Publishing. Treasure Island (FL). PMID 28613556