Palmina Poljak

Izvor: Wikipedija
Palmina Poljak
Rođenje 25. ožujka 1923.(1923-03-25), Solin, Kraljevina SHS
Smrt 27. ožujka 2022.(2022.-03-27) (99 god.), Solin, Hrvatska
Portal o životopisima


Palmina Poljak (Solin, 25. ožujka 1923. – Solin, 27. ožujka 2022.) nositeljica Partizanske spomenice 1941. godine, prosvjetna radnica i društveno-politička aktivistica.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Palmina Poljak, kći Kaje Grubišića, rođena je u Solinu 25. ožujka 1923. godine. Pred rad je završila treći razred Paparandije (srednja Učiteljska škola – najznačajnija obrazovna ustanova u Dalmaciji u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nakon Bogoslovije) i priključila se NOB-u.

Drugi svjetski rat[uredi | uredi kôd]

Obnašala je mnoge značajne dužnosti:

  • od 1941. članica Mjesnog komiteta SKOJ-a Solin,
  • od 1942. (primljena u KPJ 12. ožujka 1942.) članica Mjesnog komiteta Solina i sekretarica partijske ćelije Srednja strana u Solinu; tajnica prvog Narodnooslobodilačkog odbora Solina (prva partizanska vlast pod okupacijom); tajnica Općinskog odbora Antifašističke fronte žena bazena Solin,
  • od 1943.: članica Općinskog i Kotarskog komiteta Solina; tajnica Općinskog odbora AFŽ-a; Članica Općinskog NOO-a Solina (obuhvaćalo Solin, Mravince, Kučine i Vranjic),
  • od 1944.: tajnica Kotarskog odbora AFŽ-a; članica Kotarskog NOO-a Solina i Kotarske narodnooslobodilačke fronte te organizacijska sekretarica Kotarskog komiteta Solina sve do odlaska na liječenje na Vis u proljeće 1944.

Drugarica Vanja, kako su je u partizanima zvali, na okupiranom je području sakupljala nove borce i odvodila ih partizanima u šumu, zajedno s prikupljenim prijeko potrebnim materijalom: hranom, lijekovima, obućom, odjećom, strjeljivom. Zbog teškog zdravstvenog stanja nastalog kao posljedica trogodišnjeg života u hladnim i vlažnim podzemnim prostorima i rovovima, u proljeće 1944. upućena je na liječenje na otok Vis.

Poslijeratni put[uredi | uredi kôd]

Društveno-politički rad nastavlja i poslije rata:

  • kao članica Kotarskog komiteta Solina (1945.);
  • članica Kadrovske komisije Okružnog komiteta za Srednju Dalmaciju (1946. – sudjelovala kao delegat na 1. Kongresu Narodnooslobodilačke fronte za Hrvatsku),
  • od 1947. do 1952. sekretarica je partijske organizacije splitske četvrti Dobri.

Od 1955. do 1970. radila je u Osnovnoj školi 'Vladimir Gortan' u Puli. U to vrijeme djelovala je i kao predsjednica sindikata, zatim predsjednica radne zajednice, članica Općinskog sindikalnog vijeća Pule (4 godine) i jedno vrijeme tajnica Sindikata prosvjetnih radnika Pule. U dva mandata bila je i članica Statutarne komisije pri Općinskom komitetu Pule te članica Plenuma CK KPH dvije godine, a 15 godina sudac porotnik za maloljetnike na Okružnom sudu u Puli.

Nakon preseljenja u Split kratko radi kao tajnica Konferencije za društvenu aktivnost žena Splita pri Općinskoj konferenciji Socijalističkog saveza radnog naroda na prikupljanju dokumentacije i memorijalne građe o sudjelovanju žena u Radničkom pokretu i NOR-u, što nastavlja raditi i nakon umirovljenja 1971. Svoj društveno-politički aktivizam nastavlja i u mirovini, radom na terenu: u partijskoj organizaciji, u organiziranju žena, u Socijalističkom savezu radnog naroda u četvrti Blatine-Škrape. Sudionica je Plenuma SUBNOR-a općine Split i članica Komisije za liječenje i rehabilitaciju umirovljenika općine Split 1972. godine te članica Komisije za odlikovanja općine Split od 1978. do 1981.

Odlikovanja i nagrade[uredi | uredi kôd]

Za sudjelovanje u antifašističkoj borbi i svoj rad odlikovana je mnogim jugoslavenskim odlikovanjima:

  • Partizanskom spomenicom 1941. (1945.)
  • Ordenom bratstva i jedinstva II. reda (1946.)
  • Ordenom zasluga za narod II. reda (1946.)
  • Ordenom za hrabrost (1946.), Ordenom rada II. reda (1968.)
  • Ordenom Republike II. reda (1980.).

Tadašnja Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, povodom 74. obljetnice oslobođenja Dalmacije, za osobite zasluge i stradanje u borbi za nacionalna i socijalna prava hrvatskog naroda odlikovala je Palminu Poljak visokim hrvatskim odlikovanjem Red Stjepana Radića, u Zagrebu, 4. prosinca 2018.[1]

Kao prosvjetni radnik više puta je pohvaljena za rad u razredu, a kao društveno-politički aktivist primila je nekoliko nagrada.[2][3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Odluka o dodjeli odlikovanja Reda Stjepana Radića, za osobite zasluge i stradanje u borbi za nacionalna i socijalna prava hrvatskog naroda. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 6. rujna 2022.
  2. Dalmatinskiportal Tužna vijest: U 100. godini života preminula je Palmina Poljak, pristupljeno 23. rujna 2022.
  3. - intervju s Palminom Poljak Jutarlji list Imala sam 17 godina i znala štzo mi je činiti, objavljeno 9. svibnja 2015., pristupljeno 23. rujna 2022.