2022.

◄ | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | ►
◄ | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | 2040-ih | 2050-ih | ►
◄◄ | ◄ | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | ► | ►►

---

Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Radio • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća. Započela je u subotu.

Ujedinjeni narodi proglasili su 2022. Međunarodnom godinom stakla, Međunarodnom godinom temeljnih znanosti i održivoga razvoja, Međunarodnom godinom održivoga razvoja planinskih područja te Međunarodnom godinom akvakulture. Europska unija proglasila je 2022. Europskom godinom mladih.

Događaji

Siječanj

• 1. siječnja: Na snagu je stupilo Sveobuhvatno regionalno gospodarsko partnerstvo (RCEP), najveći prostor slobodne trgovine u svijetu, koji obuhvaća Australiju, Brunej, Japan, Kambodžu, Kinu, Laos, Novi Zeland, Singapur, Tajland i Vijetnam.
• 2. siječnja:
  • Zgrada južnoafrićkoga parlamenta u Cape Townu izgorila je u podmetnutom požaru.
  • Započeli veliki protuvladini prosvjedi u Kazahstanu.
• 4. – 6. siječnja: Odmetničke skupine u nizu pokolja usmrtile više od dvjesto ljudi u nigerijskoj državi Zamfare.
• 12. siječnja – Veliki protuvladini prosvjedi u Bugarskoj ispred zgrade Narodne skupštine u Sofiji.
• 13. siječnja – Diljem Francuske održani masovni prosvjedi studenata i djelatnika u visokomu obrazovanju.
• 21. siječnja – U zračnim napadima Saudijske Arabije na Jemen poginulo oko dvjesto civila.

Veljača

• 11. veljače – Izašao posljednji, 1350. broj hrvatskoga tjednika za kulturu Hrvatsko slovo.
• 22. veljače – Ruska Federacija priznala samoproglašene Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku.
• 24. veljače – Ruska Federacija započela je invaziju na Ukrajinu.
• 25. veljače – Kazahstan odbio slanje vojnih jedinica u Ukrajinu na zahtjev Ruske Federacije.

Ožujak

• 11. ožujka – Njemački upravni sud omogućio je Njemačkom uredu za zaštitu Ustava prisluškivanje i špijuniranje članova parlamentarne stranke Alternativa za Njemačku.
• 12. ožujka – Saudijska Arabija izvršila masovno pogubljenje osamdeset i jedne osobe.
• 23. ožujka – Talibani u Afganistanu zabranili obrazovanje djevojčicama mlađim od jedanaest godina.

Travanj

• 4. travnja – Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pobjedu je odnijela stranka Fidesz, na čelu s Viktorom Orbánom.
• 8. – 13. travnja – U južnoafričkoj pokrajini KwaZulu-Natal razorne poplave odnijele 440 života.
• 22. travnja – Potres kod Stoca magnitude 5,7 M_W.

Svibanj

• 1. svibnja – Veliki prosvjedi u gradovima diljem Francuske protiv politike predsjednika Emmanuela Macrona te u Italiji protiv premijera Marca Draghija.
• 7. svibnja – Planinar Kami Rita 26. usponom na Mount Everest postavio novi svjetski rekord.
• 13. svibnja – Hrvatski sabor usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.
• 20. svibnja – Udruga teniskih profesionalaca kaznila Wimbledon zbog zabrane nastupa ruskim i bjeloruskim tenisačima oduzimanjem bodova.
• 22. svibnja – Paulina Jaricot u Lyonu proglašena blaženom.

Lipanj

• 4. lipnja – Na maksimirskom stadionu održan najveći koncert duhovne glazbe u novijoj hrvatskoj povijesti, „Progledaj srcem”, s pedeset tisuća posjetitelja iz Hrvatske, ali i drugih država.
• 5. lipnja – U napadu na katoličku crkvu sv. Franje Ksaverskog u Owou, na jugozapadu Nigerije, ubijeno najmanje dvadeset, a ranjeno više od pedeset vjernika.
• 9. lipnja – U Washingtonu otvoren Muzej žrtava komunizma.
• 13. lipnja – Na 110. obljetnicu osnivanja HNS-a Hrvatska nogometna reprezentacija po prvi puta u povijesti pobijedila francusku reprezentaciju rezultatom 1:0, pogotkom kapetana Luke Modrića.
• 24. lipnja – Vrhovni sud SAD-a presudom u slučaju Dobbs protiv Ženske zdravstvene organizacije u Jacksonu vratio pitanje zakonskoga uređenja pobačaja na razinu saveznih država.
• 25. lipnja – Na Oranskom olimpijskom stadionu otvorene XIX. Mediteranske igre.
• 26. lipnja – Na rivi u Kaštel Staromu otkriveno je poprsje Filipu Lukasu, rad akademske kiparice Ljubice Dragojević Buble, prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.
• 27. lipnja – Diljem Nizozemske započeli prosvjedi poljoprivrednika protiv „klimatskih ograničenja” Vlade.

Srpanj

• 30. lipnja do 3. srpnja – U Mostaru održan 5. Hrvatski iseljenički kongres.
• 1. srpnja – Yair Lapid preuzeo dužnost izraelskoga predsjednika vlade.
• 3. srpnja – Šri Lanka ušla u hiperinflaciju.
• 4. srpnja – Zbog poplava evakuirano desetak tisuća građana Sydneya i dio stanovnika Novoga Južnoga Walesa.
• 4. srpnja – Prigodom proslave američkoga Dana nezavisnosti u Chicagu, u pucnjavi na slavljeničku povorku poginulo šestero ljudi.
• 5. srpnja – Mateo Žugec postao prvi hrvatski gimnastičar koji je na Mediteranskim igrama osvojio zlatno odličje.
• 6. srpnja – Štrajk četiristotinjak pilota u Zračnoj luci u Atlanti.
• 6. srpnja – U znak solidarnosti s nizozemskim poljoprivrednicima, započeli prosvjedi poljoprivrednika u Njemačkoj, Italiji i Poljskoj.
• 6. i 7. srpnja – U Skoplju prosvjedi pred zgradom Vlade protiv francuskoga prijedloga rješenja spora Sjeverne Makedonije i Bugarske.
• 7. srpnja – Prosvjedi u Panami i Pakistanu zbog posljedica inflacije.
• 8. srpnja – Izvršen atentat na bivšega japanskog premijera Shinza Abea u gradu Nari.
• 8. srpnja – Prosvjedi u Nairobiju i Tirani zbog rasta potrošačkih cijena i inflacije.
• 9. srpnja – Nakon proglašenja bankrota države, prosvjednici zauzeli predsjedničku palaču u Colombu.
• 12. srpnja – Na sastanku Vijeća ministara financija EU u Bruxellesu usvojena je konačna odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu 1. siječnja iduće godine.
• 16. srpnja – Španjolski poljoprivrednici prosvjeduju u Granadi, Badajozu, Albaceteu i inim gradovima iz solidarnosti s nizozemskim poljoprivrednicima te rastuće inflacije i ograničenja u uzgoju.
• 20. srpnja – Na međunarodni dan šaha, na turniru SuperUnited Rapid & Blitz Grand Chess Tour koji se održavao u Zagrebu od 18. do 25. srpnja 2022., svjetski šahovski prvak, Magnus Carlsen, odrekao se prava na obranu titule svjetskog prvaka. Time je postao treći šahist, iza legendarnog Bobbya Fischera i Garrya Kasparova, koji se kao svjetski prvak odmaknuo od Svjetske šahovske organizacije.
• 22. srpnja – Zbog stečaja ugašen Inter Zaprešić, nekadašnji hrvatski prvoligaš, time označivši završetak 93-godišnje klupske povijesti.
• 26. srpnja – Svečano otvoren Pelješki most

Kolovoz

• 5. kolovoza – Više od stotinu ozlijeđenih u požaru i eksploziji naftnoga skladišta u kubanskomu Matanzasu.

Listopad

Nadolazeći

• studeni – prosinac – Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.

Smrti

Siječanj

• 1. siječnja – Ilija Vrdoljak, hrvatski franjevac
• 2. siječnja
  • Vinko Bajrović, hrvatski športski djelatnik
  • Ante Pavlović, hrvatski športski djelatnik (* 1933.)
• 3. siječnja – Igor Bogdanoff, francuski znanstvenik (* 1949.)
• 5. siječnja – Anto Križić, hrvatski lijećnik (* 1948.)
• 6. siječnja
  • Peter Bogdanovich, američki redatelj (* 1939.)
  • Sidney Poitier, bahamsko-američki glumac (* 1927.)
• 9. siječnja
  • Ivan Čizmić, hrvatski povjesničar (* 1934.)
  • Karolina Miljak, hrvatska redovnica (* 1950.)
  • Bob Saget, američki glumac (* 1956.)
• 11. siječnja – David Sassoli, talijanski političar (* 1956.)
• 12. siječnja – Ronnie Spector, američka pjevačica (* 1943.)
• 14. siječnja
  • Ricardo Bofill, španjolski arhitekt (* 1939.)
  • Lol Morgan, engleski nogometaš (* 1931.)
• 17. siječnja – Nikša Bareza, hrvatski dirigent (* 1936.)
• 19. siječnja – Gaspard Ulliel, francuski glumac (* 1984.)
• 20. siječnja – Meat Loaf, američki glumac i pjevač (* 1947.)
• 21. siječnja – Tvrtko Gavran, hrvatski književnik (* 1938.)
• 22. siječnja
  • Aki Rahimovski, makedonsko-hrvatski pjevač (* 1955.)
  • Željko Mavrović, hrvatski glumac (* 1947.)
• 24. siječnja – Thierry Mugler, francuski dizajner (* 1948.)
• 27. siječnja – Nedjeljko Mihanović, hrvatski političar (* 1930.)
• 30. siječnja – Zvonimir Šeparović, hrvatski pravnik i političar (* 1928.)
• 31. siječnja
  • Ružica Ćavar, hrvatska liječnica (* 1937.)
  • Daniel Rukavina, hrvatski akademik (* 1937.)

Veljača

• 6. veljače
  • Ivan Gabelica, hrvatski odvjetnik i političar (* 1939.)
  • Stjepan Gračan, hrvatski kipar (* 1941.)
• 14. veljače – Željko Mijač, hrvatski nogometaš i trener (* 1954.)
• 19. veljače – Mario Plenković, hrvatski komunikolog (* 1947.)

Ožujak

• 6. ožujka – Stanko Lasić, hrvatski teolog (* 1942.)
• 8. ožujka – Vlasta Juretić, hrvatska književnica (* 1949.)
• 13. ožujka – Igor Mandić, hrvatski književni kritičar (* 1939.)
• 15. ožujka – Nikola Štedul, hrvatski politički emigrant (* 1937.)
• 21. ožujka – Vesna Bosanac, hrvatska liječnica (* 1949.)
• 28. ožujka – Fabijan Lovoković, hrvatski kulturni djelatnik (* 1927.)

Travanj

• 2. travnja – Mirjana Majurec, hrvatska glumica (* 1952.)
• 4. travnja – Petar Skansi, hrvatski košarkaš i košarkaški trener (* 1943.)
• 16. travnja – Joachim Streich, istočnonjemački nogometaš i nacionalni reprezentativac (* 1951.)
• 21. travnja – Nikola Stipaničev, hrvatski veslač (* 1936.)
• 22. travnja – Hrvoje Burić, hrvatski političar (* 1967.)

Svibanj

• 2. svibnja – Đuro Seder, hrvatski slikar i pjesnik (* 1927.)
• 5. svibnja – Ronald Lopatny, hrvatski vaterpolist (* 1944.)
• 17. svibnja – Vangelis Papathanassiou, grčki skladatelj (* 1943.)
• 22. svibnja – Eduard Hercigonja, hrvatski akademik, povjesničar književnosti, filolog i kroatist (* 1929.)
• 26. svibnja – Ray Liotta, američki glumac i filmski producent (* 1954.)
• 27. svibnja – Angelo Sodano, talijanski kardinal (* 1927.)
• 28. svibnja – Bo Hopkins, američki glumac (* 1938.)

Lipanj

• 20. lipnja – Štefan Geošić, gradišćansko-hrvatski prevoditelj i autor (* 1927.)
• 22. lipnja – Tihomir Sertić, hrvatski športaš (* 1931.)

Srpanj

• 2. srpnja – Milan Kruhek, hrvatski arheolog i povjesničar (* 1940.)
• 8. srpnja – Shinzo Abe, bivši japanski premijer (* 1954.)
• 20. srpnja – Viktor Žmegač, hrvatski književni teoretičar, kroatist, germanist, muzikolog, književnik i akademik (* 1929.)

Kolovoz

• 7. kolovoza. – Antun Masle, hrvatski novinar (* 1956.)
• 11. kolovoza – Benjamin Tolić, hrvatski filozof, prevoditelj i diplomat (* 1943.)

Obljetnice i godišnjice

• 800. obljetnica crkve i samostana Sv. Jakova na Višnjici u Dubrovniku
• 750. godišnjica proglašenja Dubrovačkoga statuta
• 500. obljetnica Marulićeva pisma papi Hadrijanu VI.
• 200. obljetnica utemeljenja Papinskih misijskih djela
• 200. godišnjica rođenja Grge Martića
• 100. godišnjica rođenja Franje Tuđmana, Đure Kokše i Vesne Parun
• 100. godišnjica smrti Svetozara Borojevića, Vlahe Bukovca i Karla I. Austrijskog

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 2022