2022.

◄ | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | ►
◄ | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | 2040-ih | 2050-ih | ►
◄◄ | ◄ | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | ► | ►►

Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Radio • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća. Započela je u subotu.

Ujedinjeni narodi proglasili su 2022. Međunarodnom godinom stakla, Međunarodnom godinom temeljnih znanosti i održivoga razvoja, Međunarodnom godinom održivoga razvoja planinskih područja te Međunarodnom godinom akvakulture. Europska unija proglasila je 2022. Europskom godinom mladih.

Događaji[uredi | uredi kôd]

Siječanj[uredi | uredi kôd]

1. siječnja: Na snagu je stupilo Sveobuhvatno regionalno gospodarsko partnerstvo (RCEP), najveći prostor slobodne trgovine u svijetu, koji obuhvaća Australiju, Brunej, Japan, Kambodžu, Kinu, Laos, Novi Zeland, Singapur, Tajland i Vijetnam.
2. siječnja:
- Zgrada južnoafrićkoga parlamenta u Cape Townu izgorila je u podmetnutom požaru.
- Započeli veliki protuvladini prosvjedi u Kazahstanu.
3. siječnja – Prosvjedi u Amsterdamu protiv politike borbe protiv koronavirusa ugušeni policijskim nasiljem.
4. – 6. siječnja: Odmetničke skupine u nizu pokolja usmrtile više od dvjesto ljudi u nigerijskoj državi Zamfare.
12. siječnja – Veliki protuvladini prosvjedi u Bugarskoj ispred zgrade Narodne skupštine u Sofiji.
13. siječnja – Diljem Francuske održani masovni prosvjedi studenata i djelatnika u visokomu obrazovanju.
21. siječnja – U zračnim napadima Saudijske Arabije na Jemen poginulo oko dvjesto civila.
23. siječnja – Prosvjedi u Bruxellesu protiv vladinih politika borbe protiv koronavirusa.

Veljača[uredi | uredi kôd]

11. veljače – Izašao posljednji, 1350. broj hrvatskoga tjednika za kulturu Hrvatsko slovo.^[1]
22. veljače – Ruska Federacija priznala samoproglašene Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku.
24. veljače – Ruska Federacija započela je invaziju na Ukrajinu.
25. veljače – Kazahstan odbio slanje vojnih jedinica u Ukrajinu na zahtjev Ruske Federacije.

Ožujak[uredi | uredi kôd]

11. ožujka – Njemački upravni sud omogućio je Njemačkom uredu za zaštitu Ustava prisluškivanje i špijuniranje članova parlamentarne stranke Alternativa za Njemačku.
12. ožujka – Saudijska Arabija izvršila masovno pogubljenje osamdeset i jedne osobe.
23. ožujka – Talibani u Afganistanu zabranili obrazovanje djevojčicama mlađim od jedanaest godina.

Travanj[uredi | uredi kôd]

4. travnja – Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pobjedu je odnijela stranka Fidesz, na čelu s Viktorom Orbánom.
8. – 13. travnja – U južnoafričkoj pokrajini KwaZulu-Natal razorne poplave odnijele 440 života.
22. travnja – Potres kod Stoca magnitude 5,7 M_W.

Svibanj[uredi | uredi kôd]

1. svibnja – Veliki prosvjedi u gradovima diljem Francuske protiv politike predsjednika Emmanuela Macrona te u Italiji protiv premijera Marca Draghija.
7. svibnja – Planinar Kami Rita 26. usponom na Mount Everest postavio novi svjetski rekord.
13. svibnja – Hrvatski sabor usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.
20. svibnja – Udruga teniskih profesionalaca kaznila Wimbledon zbog zabrane nastupa ruskim i bjeloruskim tenisačima oduzimanjem bodova.
22. svibnja – Paulina Jaricot u Lyonu proglašena blaženom.

Lipanj[uredi | uredi kôd]

4. lipnja – Na maksimirskom stadionu održan najveći koncert duhovne glazbe u novijoj hrvatskoj povijesti, „Progledaj srcem”, s pedeset tisuća posjetitelja iz Hrvatske, ali i drugih država.
5. lipnja – U napadu na katoličku crkvu sv. Franje Ksaverskog u Owou, na jugozapadu Nigerije, ubijeno najmanje dvadeset, a ranjeno više od pedeset vjernika.
9. lipnja – U Washingtonu otvoren Muzej žrtava komunizma.
13. lipnja – Na 110. obljetnicu osnivanja HNS-a Hrvatska nogometna reprezentacija po prvi puta u povijesti pobijedila francusku reprezentaciju rezultatom 1:0, pogotkom kapetana Luke Modrića.
24. lipnja – Vrhovni sud SAD-a presudom u slučaju Dobbs protiv Ženske zdravstvene organizacije u Jacksonu vratio pitanje zakonskoga uređenja pobačaja na razinu saveznih država.
25. lipnja – Na Oranskom olimpijskom stadionu otvorene XIX. Mediteranske igre.
26. lipnja – Na rivi u Kaštel Staromu otkriveno je poprsje Filipu Lukasu, rad akademske kiparice Ljubice Dragojević Buble, prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.
27. lipnja – Diljem Nizozemske započeli prosvjedi poljoprivrednika protiv „klimatskih ograničenja” Vlade.

Srpanj[uredi | uredi kôd]

30. lipnja do 3. srpnja – U Mostaru održan 5. Hrvatski iseljenički kongres.
1. srpnja – Yair Lapid preuzeo dužnost izraelskoga predsjednika vlade.
3. srpnja – Šri Lanka ušla u hiperinflaciju.
4. srpnja – Zbog poplava evakuirano desetak tisuća građana Sydneya i dio stanovnika Novoga Južnoga Walesa.
4. srpnja – Prigodom proslave američkoga Dana nezavisnosti u Chicagu, u pucnjavi na slavljeničku povorku poginulo šestero ljudi.
5. srpnja – Mateo Žugec postao prvi hrvatski gimnastičar koji je na Mediteranskim igrama osvojio zlatno odličje.
6. srpnja – Štrajk četiristotinjak pilota u Zračnoj luci u Atlanti.
6. srpnja – U znak solidarnosti s nizozemskim poljoprivrednicima, započeli prosvjedi poljoprivrednika u Njemačkoj, Italiji i Poljskoj.
6. i 7. srpnja – U Skoplju prosvjedi pred zgradom Vlade protiv francuskoga prijedloga rješenja spora Sjeverne Makedonije i Bugarske.
7. srpnja – Prosvjedi u Panami i Pakistanu zbog posljedica inflacije.
8. srpnja – Izvršen atentat na bivšega japanskog premijera Shinza Abea u gradu Nari.
8. srpnja – Prosvjedi u Nairobiju i Tirani zbog rasta potrošačkih cijena i inflacije.
9. srpnja – Nakon proglašenja bankrota države, prosvjednici zauzeli predsjedničku palaču u Colombu.
10. srpnja – Protuvladini prosvjedi u Argentini, potaknuti inflacijom i rastom cijena.
12. srpnja – Na sastanku Vijeća ministara financija EU u Bruxellesu usvojena je konačna odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu 1. siječnja iduće godine.
16. srpnja – Španjolski poljoprivrednici prosvjeduju u Granadi, Badajozu, Albaceteu i inim gradovima iz solidarnosti s nizozemskim poljoprivrednicima te rastuće inflacije i ograničenja u uzgoju.
20. srpnja – Na međunarodni dan šaha, na turniru SuperUnited Rapid & Blitz Grand Chess Tour koji se održavao u Zagrebu od 18. do 25. srpnja 2022., svjetski šahovski prvak, Magnus Carlsen, odrekao se prava na obranu titule svjetskog prvaka. Time je postao treći šahist, iza legendarnog Bobbya Fischera i Garrya Kasparova, koji se kao svjetski prvak odmaknuo od Svjetske šahovske organizacije.
22. srpnja – Zbog stečaja ugašen Inter Zaprešić, nekadašnji hrvatski prvoligaš, time označivši završetak 93-godišnje klupske povijesti.
26. srpnja – Svečano otvoren Pelješki most.

Kolovoz[uredi | uredi kôd]

5. kolovoza – Više od stotinu ozlijeđenih u požaru i eksploziji naftnoga skladišta u kubanskomu Matanzasu.

Rujan[uredi | uredi kôd]

3. rujna – Na Vaclavskom trgu u Pragu okupilo se 70 000 prosvjednika radi nezadovoljstva rastom cijena energenata i Vladine politike prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
4. rujna – Papa Franjo proglasio Ivana Pavla I. blaženikom.
6. rujna – Zagrebački Dinamo na otvaranju nove sezone Lige prvaka na Maksimiru, pogotkom Mislava Oršića, pobijedio dvostrukoga europskoga prvaka, londonski Chelsea, čime je postao prvi klub u povijesti koji je u europskim natjecanjima svladao „veliku londonsku četvorku” (Arsenal, Tottenham, West Ham i Chelsea).
6. rujna – Naoružana skupina zapalila je kombonijansku misiju u Mozambiku i iz vatrenoga oružja ubila sestru Mariu De Coppi (* 1939.).
8. rujna – U dobi od 96 godina preminula britanska kraljica Elizabeta II, najstariji britanski vladar u povijesti. Njezina vladavina trajala je rekordnih 70 godina.
13. rujna – William Ruto prisegnuo za petoga predsjednika Kenije.
13. do 15. rujna – U graničnim sukobima poginulo 135 armenskih i 71 azerbajdžanski vojnika.
15. rujna – Devetero ljudi poginulo u stampedu nakon koncerta prigodom Dana neovisnosti u Guatemali.
16. rujna – Više tisuća studenata prosvjedovalo u Ateni protiv novoustrojenih Jedinica za zaštitu sveučilišnih ustanova (OPPI–a), de facto osnivanja sveučilišne policije.
16. rujna – Masovni prosvjedi na Haitiju zbog rastuće inflacije.
16. rujna – Odlukom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata crkva sv. Antuna Padovanskoga na zagrebačkome Sv. Duhu proglašena manjom bazilikom.^[2]
17. rujna – Susret hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru okupio 7000 sudionika iz Hrvatske, BiH, Srbije, Njemačke i iseljeništva. Svečano euharistijsko slavlje na stadionu NK Bjelovara predvodio je bjelovarsko-križevački biskup msgr. Vjekoslav Huzjak, u suslavlju sa svim hrvatskim biskupima i apostolskim nuncijem, msgr. Giorgiom Linguom.
17. rujna – Prigodom obilježavanja 31. obljetnice obrane Vukovar, Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar prozvana imenom Juraja Njavre, a Bolnička ulica preimenovana u Ulicu Vesne Bosanac.^[3]
17. i 18. rujna – U izmjeni vatre na granici Kirgistana i Tadžikistana najmanje 71 poginuli, 36 na kirginstanskoj i 35 na tadžikistanskoj strani.
25. rujna – Hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila Austriju rezultatom 3:1, čime je osvojila prvo mjesto svoje skupine UEFA Lige nacija i ušla u završnicu tog natjecanja, što je jedan od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog nogometa.

Listopad[uredi | uredi kôd]

1. listopada – Katastrofa na Stadionu Kanjuruhan 2022.
13. listopada – U salamanskoj katedrali otvorena je izložba „Tajnovit čovjek” s hiperrealističnim prikazom Isusa Krista, koji je izradila skupina španjolskih umjetnika po uzoru na Torinsko platno.

Studeni[uredi | uredi kôd]

1. studenoga – U Ekvadoru proglašeno izvanredno stanje nakon pogibije najmanje petorice redarstvenika u napadima eksplozivnim sredstvima na policiju.
2. studenoga – Prosvjedi vozača kamiona blokadom prometnica u Sao Paulu i inim brazilskim gradovima te autocesta uslijed nezadovoljstva porazom Jaira Bolsonara na predsjedničkim izborima.
7. studenoga – Devetnaestero putnika poginulo u padu zrakoplova u Viktorijino jezero u Tanzaniji, na letu iz Dar es Salaama.
11. studenoga – The Messengers obilježili dvadeset godina koncertom u zagrebačkoj Komediji.
13. studenoga – Nataša Pirc Musar izrabrana za predsjednicu Slovenije.
18. studenoga – Na 27. Općoj konferenciji za utege i mjere u dvorcu Versaillesu izglasane su rona- i kveta- kao predmetci za najveće mjerne jedinice, a ronto- i kvekto- za najmanje.
20. studenoga
- Svečano otvoreno 22. Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru
- Qasym-Jomart Toqaev povovno izabran za predsjednika Kazahstana.
21. studenoga – Osmero ljudi ubijeno u napadu na policijsku postaju u meksičkom Guanajuatu.
23. studenoga – U rumunjskom gradiću Mediașu pronađeno 139 knjiga (1470. – 1600.) te niz rukopisa, starosti i do 9. st.
26. studenoga – Teodoro Obiang Nguema Mbasogo ponovno izabran za predsjednika Ekvatorske Gvineje.

Prosinac[uredi | uredi kôd]

1. prosinca – Na Vijeću ministara članica OSCE-a u Łódźu, Mađarska i Armenija ponovno uspostavile međudržavne diplomatske odnose.
5. prosinca – Hrvatska nogometna reprezentacija na SP-u u Kataru pobijedila Japan boljim izvođenjem jedanaesteraca rezultatom 4:2 (1:1) i time ušla u četvrtfinale prvenstva. Hrvatski vratar Dominik Livaković postao je prvi vratar svjetskih prvenstava koji je obranio prva dva jedanaesterca, a treći koji je obranio tri jedanaesterca u istom raspucavanju (nakon Ricarda Pereire i Danijela Subašića).
9. prosinca – Hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila je reprezentaciju Brazila, boljim izvođenjem jedanaestercima u četvrtfinalu SP-a u Kataru rezultatom 5:3 (1:1) te se po treći puta u povijesti plasirala u polufinale tog natjecanja.
17. prosinca – Hrvatska nogometna reprezentacija pobjedom nad Marokom rezultatom 2:1 po drugi puta u povijesti osvojila 3. mjesto na SP-u u Kataru.
18. prosinca – Argentina osvojila svoj treći naslov svjetskog prvaka pobjedom nad braniteljom naslova Francuskom, a čak njezina trojica igrača dobila su nagrade: za igrača prvenstva – po drugi put Lionel Messi, za vratara prvenstva – Emiliano Martinez te za najboljeg mladog igrača – Enzo Fernández.

Rođenja[uredi | uredi kôd]

Smrti[uredi | uredi kôd]