Pavel Gregorić

Izvor: Wikipedija
Pavel Gregorić
Pavel Gregorić
Zapadna filozofija
Suvremena filozofija
Rođenje 3. travnja 1972., Zagreb
Škola/tradicija Analitička filozofija
Glavni interesi antička filozofija, filozofija uma, metafizika
Utjecaji Daniel Dennett, Richard Dawkins
Portal o životopisima

Pavel Gregorić (Zagreb, 3. travnja 1972.) hrvatski je filozof.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rani život

Rođen je u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu.

Obrazovanje

Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1996. godine. Magistrirao je filozofiju na koledžu Merton Sveučilišta u Oxfordu 1998. godine. Na istom koledžu doktorirao je filozofiju 2003. godine.

Zaposlenje

Od 2000. do 2011. godine radio je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu u zvanju asistenta (2000. – 2003.), višeg asistenta (2003. – 2006.) i docenta (2006. – 2011.). Od 2011. do 2017 godine radio je na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studija u zvanju izvanrednog profesora. Od 2017. godine radi na Institutu za filozofiju kao znanstveni savjetnik.

Javni angažman[uredi | uredi kôd]

Kritika hrvatskog znanstvenog i obrazovnog sustava[uredi | uredi kôd]

Ateizam[uredi | uredi kôd]

Gregorić je veoma zapažen i kao ateist. U medijima je čest komentator o religijskim temama,[1][2] a tokom godina bio je sudionikom nekoliko tribina i rasprava s katoličkim teolozima, svećenicima i laicima.[3][4][5]

Privatni život[uredi | uredi kôd]

Unuk je jugoslavenskog političara Pavla Gregorića i bratić glumice Bojane Gregorić.[6]

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Knjige

Autorske knjige

  • Aristotle on Common Sense, Oxford: Oxford University Press, (2007).
  • Horizonti ateizma: prepiska o vjeri, znanosti i smislu života (sa Željkom Porobijom), Zagreb: InTri, (2017).

Uredničke knjige

  • Aristotelova Metafizika: zbirka rasprava (s Filipom Grgićem), Zagreb: KruZak, (2003).
  • Helenistička filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici (s Filipom Grgićem i Majom Hudoletnjak Grgić), Zagreb: KruZak, (2005).

Poglavlja u knjigama

  • "Aristotelova teorija sanjanja" u Aristotel i Aristotelizam (ur. Damir Barbarić), Zagreb: Matica hrvatska, (2003)

Prijevodi

  • Lukijan iz Samosate: Svjetonazori na dražbi, Zagreb: KruZak, (2002).
  • Epiktet: Priručnik, Zagreb: KruZak, (2003).
  • Teofrast: Metafizika (s Filipom Grgićem), Zagreb: KruZak, (2011).

Članci

  • The Heraclitus Anecdote (De Partibus Animalium i 5.645a16-24), Ancient Philosophy 21, (2001).
  • Plato's and Aristotle's Explanation of Human Posture, Rhizai 2, (2005).
  • Quantities and Contraries: Aristotle's Categories 6, 5b11-6a18, Apeiron 29, (2006).
  • Aristotle’s Notion of Experience (s Filipom Grgićem), Archiv für Geschichte der Philosophie 88, (2006).
  • Aristotel o diobi duše, Prolegomena 7, (2008).
  • Separability vs Difference: Parts and Capacities of the Soul in Aristotle (s Klausom Corciliusom), Oxford Studies in Ancient Philosophy 39, (2010).
  • Aristotle’s ‘Common Sense’ in the Doxographic Tradition, Oxford Studies in Ancient Philosophy 40, (2011).
  • OMOΣE ΧΩΡΕΙΝ: Simplicius, Corollarium de loco 601.26 (s Christophom Helmigom), Classical Quarterly 61, (2011).
  • The First Humans in Plato's Timaeus, Croatian Journal of Philosophy 35, (2012).
  • Aristotle’s Model of Animal Motion (s Klausom Corciliusom), Phronesis 58, (2013).
  • Aristotle’s Physiology of Animal Motion: On Neura and Muscles (s Martinom Kuharom), Apeiron 47, (2014).
  • Multiple Analogy in Ps.Aristotle, De mundo Ch. 6 (s Gabor Betegh), Classical Quarterly 64, (2014).
  • The Context of "De Spiritu" (s Orly Lewis), Early Science and Medicine 20, (2015).
  • The Substance of "De Spiritu" (s Orly Lewis i Martinom Kuharom), Early Science and Medicine 20, (2015).
  • Pseudo-Aristotelian "De Spiritu": A New Case Against Authenticity (s Orly Lewis), Classical Philology 110, (2015).
  • Grasping Aristotle’s Intellect (s Christianom Pfeifferom), Documenti e studi sulla tradizione filosofica medievale 26, (2015).
  • De Motu Animalium, Chapters 9 and 10, Proceedings of the XIXth Symposium Aristotelicum, (2015).
  • What do Biologists Make of the Species Problem? (s Brunom Pušićem i Damjanom Franjevićem), Acta Biotheoretica 65, (2017).
  • Alexander Aphrodisias on the Common Sense, Filozofski vestnik 38, (2017).

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]