Pelagonija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pogled na Pelagoniju iz Prilepa

Pelagonija (makedonski: Пелагонија, grčki: Πελαγονíα) je bila jedna od regija antičke Europe koja je vremenom postala dio Makedonskog kraljevstva.

Pelagonija je graničila s antičkim pokrajinama Dardanijom na sjeveru, lirijom na zapadu, Peonijom na istoku i Linkestisom na jugozapada. Ovaj kraj nastanjivala su Tračko - Ilirska plemena: Pelagoni, Peonci, a od 1900. pr. Kr. Ahajci i Eoljani.

Pelagonija je bila kolijevka mikenskih plemena. U Pelagoniji je pronađeno puno predmeta iz pre - mikenskog razdoblja, poput dvostruke sjekire, koja je tek kasnije pronađena u Mikeni. Ovi objekti su izloženi u Regionalnom muzeju Bitola. Nešto kasnije ovaj kraj naselili su Makedonci.

Grčki povjesničar, geograf i filozof, Strabo nazvao je Pelagoniju Tripolitis, radi tri tadašnja velika grada u Pelagoniji.

Danas se naziv Pelagonija rabi kao naziv za prostranu dolinu koju dijele Republika Makedonija i Grčka. U njoj se nalaze makedonski gradovi Bitola i Prilep i grčki grad Florina.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Pelagonija je najveće žitorodno područje u Makedoniji, a nije zanenariva ni proizvodnja u Grčkoj. Puno se uzgaja i duhan ( u Prilepskom dijelu), suncokret i šećerna repa, a razvijeno je i stočarstvo.

U Pelagoniji je snažno razvijena prehrambena industrija; Žito Bitola, Žito Prilep, Vitaminka (Prilep). Snažna je bila duhanska industrija (Prilep) i metalna industrija (kućanski aparati Bitola) Pelagonija ima i značajne rezerve ugljena, koji se kopaju u dva rudnika: Suvodol i Gneotino. U Pelagoniji radi i najveći energetski pogon u Makedoniji termoelektrana REK Bitola, kapaciteta 675 MW ( ona proizvodi 80% električne energije u Makedoniji).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]