Mikenska kultura

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj.

Mikenska kultura (Heladska kultura) je termin koji se odnosi na brončano doba u kopnenoj Grčkoj. Vrhunac joj je bio oko 1600. pr. Kr. - 1100 pr. Kr. Glavni centri ove kulture su gradovi: Mikena, Tyrins i Arg. Ponovljene invazije sjeverno-grčkog naroda Dorana dovelo je do uništenja Mikenske kulture, ali iz kaosa koji je nastupio postupno su izronile malene države, svaka s gradom u središtu; te malene države, kao što su Atena (polis), Sparta ili Korint, stvorile su visoku kulturu antičke Grčke.

Osobitosti[uredi VE | uredi]

Mikenska glinena pločica s linearnim B pismom pronađena u kući trgovca uljem.

Za razliku otmjenosti, otmjenosti i lakoći kojom odiše kretska kultura, mikenska kultura (nazvana po glavnom gradu na PeloponezuMikeni), odiše snagom, čvrstinom i stabilnošću.

Mikena[uredi VE | uredi]

Pogled na kružnu kraljevsku nekropolu i kiklopske zidine u Mikeni.
Zlatna pogrebna maska zvana Agamemnonova maska, oko 1500 pr. Kr., Nacionalni muzej u Ateni.

Sam grad Mikena iz 1350. pr. Kr. je primjer utvrđenog grada na brežuljku (citadela) i opasan je visokim kiklopskim zidinama (po legendi su ih izgradili kiklopi) koje trokutasto prate konfiguraciju tla. Na zapadnom dijelu nalazi se nekropola, na istočnom stepenasti put do cisterne, a u sredini, na vrhu brežuljka, ostaci palače s megaronom. U grad se ulazilo na dvoja vrata od kojih su glavna – Lavlja vrata iznad nadvratnika imaju dekorativni reljef koji prikazuje dva lava i između njih sveti stup. Ovaj trokutni kameni umetak ujedno je jedinstveno riješio problem tereta iznad nadvratnika koji je podijeljen na dvoje i umjesto da sva težina zida tereti otvor vrata, on se prenosi na bočne zidove koji taj teret mogu podnijeti. Od umetnutog trokutastog oblika iznad vrata nastat će zabat grčkog hrama.

Nedaleko od ulaza se nalazi omeđeni prostor s grobovima Mikenskih vladara. U Mikeni je pronađeno 9 grobnica pokrivenih “kupolom” od kojih je najpoznatija Atrejeva riznica (grobnica). Atrejeva riznica (oko 1400. pr. Kr.) napravljena je u brdu, tako da se s vanjske strane vidi samo ulazni dio, a od njega vodi dugački hodnik do glavne kružne prostorije. Iz nje se ulazi u manji četverokutni prostor, vjerojatno riznicu. Glavni kružni prostor natkriven je lažnom kupolom, što znači da su redovi kamena postepeno ispuštaju tvoreći jedinstven zakrivljeni zid.

Umjetnost[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Egejska umjetnost#Mikenska umjetnost
U Mikenskim grobnicama pronađene su mnoge dragocjenosti, među kojima: mačevi sa zlatom okovanim drškama, zlatni pehari, prstenje i ukrasi za odjeću i neobične zlatne posmrtne maske. Ovi predmeti od zlata ukrašeni su iskucavanjem sa stražnje strane čime su se naprijed dobili bogati reljefi (takozvana repoussé tehnika).

Bogate freske koje podsjećaju na lepršavost kretskih pronađene su u gradu Tyrinsu, a stilski razvoj slikarstva na vrčevima doveo je do pojave tzv. Palas stila kojeg karakterizira podjela površine vaze na nekoliko horizontalnih slojeva u koje se unose ornamenti ili slažu likovi u niz. Takova podjela vaza bit će osnova prvog stila grčke kulture – geometrijskog stila.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mikenska kultura

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]