Mikenska kultura

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj.

Mikenska kultura je arheološka kultura brončano doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200.-1050. pr. Kr.) egejske kulture. Ime je dobilo prema arheološkom lokalitetu Mikeni, a glavna središta ove kulture su uglavnom na Peloponezu: Tirint i Arg, a pripadala su joj i druga mjesta u kopnenoj Grčkoj: Orhomen, Teba, Atena i Jolk.

Osobitosti[uredi VE | uredi]

Mikenska glinena pločica s linearnim B pismom pronađena u kući trgovca uljem.

Za razliku otmjenosti, otmjenosti i lakoći kojom odiše kretska kultura, mikenska kultura, odiše snagom, čvrstinom i stabilnošću. Mikenjani su uveli nekoliko inovacija u inženjerstvu, arhitekturi i vojnoj infrastrukturi, dok su u isto vrijeme trgovali širom Sredozemlja. No, Mikenjani su najpoznatiji po strogom hijerarhijskom društvenom i političkom uređenju dominantne ratničke elite koja je vladala iz povezane mreže utvrđenih gradova-država

Linear B, najstarije grčko pismo, je grafijski sustav koji se u drugoj polovici drugog tisućljeća pr. Kr. koristio za zapisivanje mikenskog grčkog jezika.[1]. Također, mikenski panteon uključuje nekoliko božanstava kasnije poznatih kao Olimpski bogovi.

Pogled na kružnu kraljevsku nekropolu i kiklopske zidine u Mikeni.
Zlatna pogrebna maska poznata kao Agamemnonova maska, oko 1500 pr. Kr., Nacionalni muzej u Ateni.

Umjetnost[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Egejska umjetnost#Mikenska umjetnost
U Mikenskim grobnicama pronađene su mnoge dragocjenosti, među kojima: mačevi sa zlatom okovanim drškama, zlatni pehari, prstenje i ukrasi za odjeću i neobične zlatne posmrtne maske. Ovi predmeti od zlata ukrašeni su iskucavanjem sa stražnje strane čime su se naprijed dobili bogati reljefi (takozvana repoussé tehnika).

Bogate freske koje podsjećaju na lepršavost kretskih pronađene su u gradu Tirintu, a stilski razvoj slikarstva na vrčevima doveo je do pojave tzv. Palas stila kojeg karakterizira podjela površine vaze na nekoliko horizontalnih slojeva u koje se unose ornamenti ili slažu likovi u niz. Takva podjela vaza bit će osnova prvog stila grčke kulture, geometrijskog stila.

Povijest[uredi VE | uredi]

Mikenska kultura je slavno kao razdoblje starogrčke književnosti i mitologije, uključujući epove vezane za Trojanske ratove, Ilijadu i Odiseju.

Ponovljene invazije sjeverno-grčkog naroda Dorana dovelo je do uništenja Mikenske kulture, ali iz kaosa tzv. starogrčkog mračnog doba koji je nastupio (1200. pr. Kr. - 750. pr. Kr.) postupno su izronile malene države željeznog doba, svaka s gradom u središtu. Te malene države, kao što su Atena (polis), Sparta ili Korint, stvorile su visoku kulturu antičke Grčke[2].

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mikenska kultura

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Natuknica "linear A i B", "Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka", sv. XII, str. 175, Pro leksis - Večernji list, Zagreb, 2006. ISBN 953-7224-12-0, proleksis.lzmk.hr
  2. Ian Morris, Greece: Dark Age Greece, iz Brian M. Fagan, The Oxford Companion to Archaeology, Oxford University Press, 1996., str. 253.–256. ISBN 9780195076189

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]