Pinezići (Krk)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Pinezići
Pinezići na karti Krk
Pinezići
Pinezići
Pinezići na zemljovidu otoka Krka
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Krk (grad)
Površina 8,66 km²
Zemljopisne koordinate 45°02′59″N 14°28′59″E / 45.0498°N 14.4831°E / 45.0498; 14.4831Koordinate: 45°02′59″N 14°28′59″E / 45.0498°N 14.4831°E / 45.0498; 14.4831
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 134
 - Gustoća 15,5 st./km²
Pošta 51500 Krk
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI

Pinezići su naselje na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Smještaj[uredi VE | uredi]

Nalaze se na zapadnom dijelu otoka koji se naziva Šotovento, oko 9 km sjeverozapadno od grada Krka te administrativno pripadaju Gradu Krku. Nisu obalno naselje, nego su par stotina metara iznad uvala Sv. Fuska i Torkul. Najbliže susjedno selo je Skrpčić. Predio od Pinezića do obližnjih Linardića kroz povijest, a i danas se naziva Kambun, a naziv potječe još iz starog krčkog romanskog narječja Veclisun ili Veljoto .

Povijest[uredi VE | uredi]

Naziv Kambun te još neki nazivi lokaliteta upućuju da je taj kraj bio naseljen još u ranom srednjem vijeku. Dolaskom Hrvata na otok u 7. st., zapadni dio otoka Krka i dalje ostaje pretežno romanski, ali osim samog grada Krka, slabo naseljen. Ipak, s vremenom Hrvati naseljavaju i ovaj predio otoka.

Prvi mletački upravitelj na Krku, Antonio Vinciguerra 1489. godine između ostalih spominje selo "Panić", a budući da takvo selo nikada nije postojalo u ovom dijelu otoka, smatra se da je mislio na Pineziće.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2001. godine u Pinezićima je živjelo 134 stanovnika.[1]

Time je ostvaren veliki porast u odnosu na prethodni popis iz 1991. godine kada je u mjestu živjelo 96 žitelja. Međutim, osim stvarnog porasta broja stanovnika, takav porast broja stanovnika neosporno je rezultat toga što je veliki broj vlasnika vikendica koji su prijavili prebivalište u Pinezićima iako tu doista ne žive.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Nekadašnje ribarsko mjesto, danas se razvilo u turističko. Tu djeluje i nekoliko obrtnika.

Danas, na plaži jert postoje dva kafića, ”Mocca” i ”Jert”.

Okolica plaže je postupno betonizirana i nasipavana lošim šljunkom, te je tako njen prijašnji izgled trajno narušen. Većina radova je napravljena bez ikakvih građevinskih dozvola, te se s pravom može govoriti o nemilosrdnom uništavanju prirodnog dobra.

Kultura[uredi VE | uredi]

U Pinezićima djeluje katedra Čakavskog sabora i "Udruženje sopaca otoka Krka".

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U uvali Sv. Fuska podno sela Pinezići je crkva Sv. Fuske na moru. Prvi put se spominje 1338. godine. Još se nekoliko puta spominje kroz 16. st., ali u lošem stanju. Kasnije se spominje sve češće jer je osnovana bratovština koja je brinula o njoj te je bila župna crkva sve do 1864. godine kada župna crkva toga kraja postaje istoimena nova crkva u Linardićima.

Prilikom popravka ispod i oko crkve su nađeni dijelovi rimskog zida, opeke, crijepova i amfora te nekoliko grobova.

Svetište je bačvastog svoda, četverokutnog tlocrta. Na ulazu je trijumfalni luk, a ima i ložu te zvonik na preslicu.

Danas se u njoj misi na blagdan sv. Fuske i prilikom pokopa mještana Pinezića i Skrpčića jer je uz nju groblje za ta dva naselja.

VILLA HODŽIĆ

Vila kreće s gradnjom 1997. godine, arhitekt je Željko Vukušić, te je za jedan od objekata na imanju svojevremeno dobio nagradu. Vlasnik vile je bio kontroverzni poduzetnik bosanskog podrijetla Jasminko Hodžić. Kada je sagrađena slovila za jedno od najluksuznijih zdanja na Jadranu. Nakon Hodžićeve smrti, banka preuzima vlasništvo nad nekretninom (slijedi 15 godina propadanja vile). Objekt se sastoji od glavne kuće na dvije etaže s odvojenim ulazima, tri apartmanska smještaja, stambenog kompleksa, teniskog i košarkaškog igrališta, te bazena (u obliku klavira). Također, postoji i vanjskih bar, te možda najzanimljivije, tunel koji povezuje tenisko igralište sa stambenim kompleksom.Vrt obiluje neukusnim skulpturama. Interijeri svojevremeno bili ukrašeni pozlaćenim VIMAR utičnicama, VERSACE pločicama te mostovima i jezercima usred kuće. Također uz vilu je napravljen i najveći mol u uvali Sv.Fuske za pristajanje jahte.

Danas je vila u stranom vlasništvu te više neće predstavljati ruglo sela.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Bolonić, Mihovil, Žic, Ivan Rokov, Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002, ISBN 953-151-493-3

Izvori[uredi VE | uredi]