Primorsko-goranska županija

Izvor: Wikipedija
Primorsko-goranska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i HercegovinaPrimorsko-goranska županija in Croatia.svg
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Opći podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije Rijeka
Površina 3588 km2
Broj stanovnika (2021.) 266 503 stanovnika[1]
Gustoća stanovništva 74,28 stan./km2
Broj gradova 14
Broj općina 22
Broj naselja 510
ISO 3166-2:HR HR-08
Pozivni broj +385 (0)51
Župan Zlatko Komadina (SDP)
Dan županije 14. travnja[2]
Službene stranice http://www.pgz.hr
Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, Kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536 naselja u sastavu gradova i općina.[3]Duljina obalne crte u županiji je 1065 km.[4] Najviši vrh je Bjelolasica-Kula (1534 m.), a najviše naselje Begovo Razdolje, na visini od 1060 m.[5]

Županijska je himna skladba Ante Pecotića Zavičaju, tebi.[6]

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Zgrada Primorsko-goranske županije u Rijeci

Županija je podijeljena na 14 gradova i 22 općine.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Dobno-spolna piramida Primorsko-goranske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 266 503 stanovnika (6,85 % ukupnog stanovništva Hrvatske) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 74,28 stanovnika/km2.

Primorsko-goranska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
165503
173038
179246
198934
217653
239354
223640
237748
207635
216781
240621
270660
304038
323130
305505
296195
265419
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Etnički sastav 2011 je bio sljedeći: Hrvati 86,34 %, Srbi 5,03 %, Talijani 1,16 %, Bošnjaci 1,65 % i drugi.[7]

Najčešća prezimena[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. 10 najčešćih prezimena u Primorsko-goranskoj županiji jusu:[8]

  1. Babić
  2. Tomić
  3. Kovačević
  4. Petrović
  5. Štimac
  6. Knežević
  7. Ružić
  8. Grgurić
  9. Malnar
  10. Jovanović

Županijska uprava[uredi | uredi kôd]

Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske županije.

  • Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove
  • Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu
  • Upravni odjel za odgoj i obrazovanje
  • Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
  • Upravni odjel za proračun, financije i nabavu
  • Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
  • Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima
  • Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade
  • Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj
  • Upravni odjel za zdravstvo
  • Ured unutarnje revizije
  • Ured županije[9]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Upravo su zemljopisni smještaj i raznolika obilježja - more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo šumoviti Gorski Kotar, odredili i gospodarski razvitak Županije. U fizičko-zemljopisnom smislu Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline:

  • priobalja s neposrednim zaleđem (oko 34 % teritorija Županije)
  • otoka (oko 29 % teritorija Županije)
  • Gorskog kotara (oko 37 % teritorija Županije).

Na prostoru od 3582 km2 naseljene površine (oko 6,3 % naseljene površine Hrvatske), obitava oko 6,9 % stanovništva države s prosječnom gustoćom naseljenosti 84,9 stanovnika/km2.

Priobalje je većim dijelom građeno od vapnenaca mezozojske starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko Kastva i na Cresu. Mjestimično su preko mezozojsko-paleogene vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage paleogenog fliša što je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnenačkih grebena i dolomitnih ili flišnih udolina. Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izdašnost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naročito za potrebe turizma. Područje priobalja obilježava pretežito mediteranska klima s utjecajem planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci. Sa stanovišta zaštite i očuvanja bioraznolikosti priobalje je zbog veće gustoće naseljenosti jedno od najugroženijih područja, budući ova cjelina predstavlja najznačajnije turističko, prometno i industrijsko središte Županije. Goranska subregionalna cjelina obuhvaća visoravni, manja polja i doline Gorskog kotara, visoke gorske predjele i kraška polja Risnjaka i Snježnika te dolinu rijeke Kupe. Osnovnu stjensku podlogu sačinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita. Najviši planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih proteže se niža središnja zona dolinama rijeka Dobre i Kupe. Planine Gorskog kotara sprečavaju širenje toplinskog utjecaja Jadranskog mora u unutrašnjost, a velika nadmorska visina utječe na povećanje količine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Riva, Rijeka

Izvanredno povoljan geoprometni položaj (raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova) utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more.

Zato se ovo područje, a posebno Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Prirodne znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Za nadzor i upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Županiji nadležna je Javna ustanova Priroda koja ima svoje sjedište u Rijeci i djeluje od 2006. godine.

Kulturne znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Popis stanovništva 2021., www.dzs.hr
  2. PGŽ Press Pristupljeno 29. studenoga 2013.
  3. Gradovi i općine PGŽInačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 29. studenoga 2013.
  4. Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009. godine (str. 31.)Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 29. studenoga 2013.
  5. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2011. Pristupljeno 14. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. travnja 2011. Pristupljeno 9. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. www.dzs.hr. Pristupljeno 15. veljače 2021.
  8. DZS 2011.
  9. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 2. prosinca 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Primorsko-goranska županija
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.