Pokolj nevine dječice (Rubens)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
The Massacre of the Innocents by Rubens (1638) - Alte Pinakothek - Munich - Germany 2017.jpg
Pokolj nevine dječice
Peter Paul Rubens, 1638.
uljene boje na dasci
198,5 × 302,2 cm
Alte Pinakothek, München
Portal: Likovna umjetnost

Pokolj nevine dječice je slavna slika Petera Paula Rubensa koja prikazuje motiv „Pokolj nevine dječice Betlehema” (Mt 2,16), a koju je umjetnik naslikao dva puta. Prvu je naslikao u Antwerpenu 1611. godine, po povratku s osmogodišnjeg puta po Italiji[1], a druga, naslikana kasnije, oko 1638., nalazi se u pinakoteci (Alte Pinakothek) u Münchenu od 1706. god.[2]

Pokolj nevine dječice, 1608., ulje na dasci, 142 x 182 cm, Umjetnička galerija Ontarija, Toronto

Povijest[uredi | uredi kôd]

Koncem 17. stoljeća prva slika je postala dijelom Liechtensteinske kolekcije u Beču, iz koje ju je kupio Ivan Adam I., knez Lihtenštajna, oko 1700. godine[3]. Slika je visila u kolekciji obitelji Liechtenstein do 1815. godine kada je jedan crtež zabilježio na izložbi u Vrtnoj palači u Beču[3]. Sliku je 1767. godine Vincenzio Fanti pogrešno atribuirao Franciscusu de Neveu II., a kasnije je atribuirana 1780. Rubensovom učeniku, Janu van den Hoeckeu. Kao takva, prodana je jednoj austrijskoj obitelji 1920., koja ju je posudila opatiji Reichersberg u sjevernoj Austriji.

God. 2001., sliku je u opatiji vidio George Gordon, stručnjak za flamansko slikarstvo, koji ju je pripisao Rubensu zbog njezine sličnosti sa slikom Samson i Dalila koja je također naslikana po povratku Rubensa iz Italije. Slika je ponuđena aukcijskoj kući Sotheby's u Londonu koja ju je prodala 10. lipnja 2002. kanadskom biznismenu Kennethu Thomsonu za 49,5 milijuna £ (117 milijuna $)[4], čime je dospjela na popis najskupljih slika na svijetu.

Nakon toga je jedno vrijeme bila posuđena Nacionalnoj galeriji u Londonu, a od 2008. godine je poklonjena Umjentičkoj galeriji Ontarija u Torontu[5].

Odlike[uredi | uredi kôd]

Obje slike su naslikane snažnim bojama i pod utjecajem baroknog slikara Caravaggia od kojega je Rubens preuzeo snažan kjaroskuro i emotivnu dramatičnost prikaza.

Svaki naslikani detalj slike odražava sjaj oblika i materijala, a tema je preplet biblijske teme i aktualne političke situacije – najava Tridesetogodišnjeg rata. Naime, u Rubensovom rodnom gradu Antwerpenu 1609. godine je stradalo preko 8.000 građana u vjerskom sukobu protestanata kalvinista i katolika koje su podržala španjolska vojska. Tako je u Haarlemu (Nizozemska), samo stotinjak kilometara sjevernije, protestantski vođa pobunjenika, princ Mauritz, naručio od slikara Cornelisa van Haarlema sliku s ovom tematikom za gradsku vijećnicu. Slika je trebala biti propagandnim djelom koje prikazuje španjolski pokolj Holanđana, no Rubens je naslikao istu temu s ciljem prikaza protestantskog pokolja katolika[1].

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Pokolj nevine dječice (Rubens)
  1. 1,0 1,1 Mark Irving, The Independent, 11. siječnja 2004.
  2. Alte Pinakothek, Sammlung - KünstlerInačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2007. (njem.) Pristupljeno 8. listopada 2016.
  3. 3,0 3,1 Izjava za medije povodom rekordne prodaje slike Pokolj nevine dječice (engl.) Pristupljeno 8. listopada 2016.
  4. Rubens fetches record £49.5 M, BBC 11. lipnja 2002. (engl.) Pristupljeno 8. listopada 2016.
  5. The Frum Family Donates Bernini Masterpiece to the AGO - Art Gallery of Ontario, Art Matters (engl.) Pristupljeno 8. listopada 2016.