Pokolj nevine dječice (Rubens)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
The Massacre of the Innocents by Rubens (1638) - Alte Pinakothek - Munich - Germany 2017.jpg
Pokolj nevine dječice
Peter Paul Rubens, 1638.
uljene boje na dasci
198,5 × 302,2 cm
Alte Pinakothek, München
Portal: Likovna umjetnost
Rubens - Massacre of the Innocents - Art Gallery of Ontario 2.jpg
Pokolj nevine dječice
Peter Paul Rubens, 1608.
uljene boje na dasci
142 × 182 cm
Umjetnička galerija Ontarija, Toronto
Portal: Likovna umjetnost

Pokolj nevine dječice je slavna slika Petera Paula Rubensa koja prikazuje motiv „Pokolj nevine dječice Betlehema” (Mt 2,16), a koju je umjetnik naslikao dva puta. Prvu je naslikao u Antwerpenu 1611. godine, po povratku s osmogodišnjeg puta po Italiji,[1] a druga, naslikana kasnije, oko 1638., nalazi se u pinakoteci (Alte Pinakothek) u Münchenu od 1706. god.[2]


Povijest[uredi | uredi kôd]

Koncem 17. stoljeća prva slika je postala dijelom Liechtensteinske kolekcije u Beču, iz koje ju je kupio Ivan Adam I., knez Lihtenštajna, oko 1700. godine.[3] Slika je visila u kolekciji obitelji Liechtenstein do 1815. godine kada je jedan crtež zabilježio na izložbi u Vrtnoj palači u Beču.[3] Sliku je 1767. godine Vincenzio Fanti pogrešno atribuirao Franciscusu de Neveu II., a kasnije je atribuirana 1780. Rubensovom učeniku, Janu van den Hoeckeu. Kao takva, prodana je jednoj austrijskoj obitelji 1920., koja ju je posudila opatiji Reichersberg u sjevernoj Austriji.

God. 2001., sliku je u opatiji vidio George Gordon, stručnjak za flamansko slikarstvo, koji ju je pripisao Rubensu zbog njezine sličnosti sa slikom Samson i Dalila koja je također naslikana po povratku Rubensa iz Italije. Slika je ponuđena aukcijskoj kući Sotheby's u Londonu koja ju je prodala 10. lipnja 2002. kanadskom biznismenu Kennethu Thomsonu za 49,5 milijuna £ (117 milijuna $),[4] čime je dospjela na popis najskupljih slika na svijetu.

Nakon toga je jedno vrijeme bila posuđena Nacionalnoj galeriji u Londonu, a od 2008. godine je poklonjena Umjentičkoj galeriji Ontarija u Torontu.[5]

Odlike[uredi | uredi kôd]

Obje slike su naslikane snažnim bojama i pod utjecajem baroknog slikara Caravaggia od kojega je Rubens preuzeo snažan kjaroskuro i emotivnu dramatičnost prikaza.

Svaki naslikani detalj slike odražava sjaj oblika i materijala, a tema je preplet biblijske teme i aktualne političke situacije – najava Tridesetogodišnjeg rata. Naime, u Rubensovom rodnom gradu Antwerpenu 1609. godine je stradalo preko 8.000 građana u vjerskom sukobu protestanata kalvinista i katolika koje su podržala španjolska vojska. Tako je u Haarlemu (Nizozemska), samo stotinjak kilometara sjevernije, protestantski vođa pobunjenika, princ Mauritz, naručio od slikara Cornelisa van Haarlema sliku s ovom tematikom za gradsku vijećnicu. Slika je trebala biti propagandnim djelom koje prikazuje španjolski pokolj Holanđana, no Rubens je naslikao istu temu s ciljem prikaza protestantskog pokolja katolika.[1]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Pokolj nevine dječice (Rubens)
  1. a b Mark Irving, The Independent, 11. siječnja 2004.
  2. Alte Pinakothek, Sammlung - KünstlerInačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2007. (njem.) Pristupljeno 8. listopada 2016.
  3. a b Izjava za medije povodom rekordne prodaje slike Pokolj nevine dječice (engl.) Pristupljeno 8. listopada 2016.
  4. Rubens fetches record £49.5 M, BBC 11. lipnja 2002. (engl.) Pristupljeno 8. listopada 2016.
  5. The Frum Family Donates Bernini Masterpiece to the AGO - Art Gallery of OntarioInačica izvorne stranice arhivirana 13. studenoga 2008., Art Matters (engl.) Pristupljeno 8. listopada 2016.