Poltavska bitka

Izvor: Wikipedija
Poltavska bitka
sukob: Veliki sjeverni rat
Vrijeme 8. srpnja 1709.
Mjesto Poltava, Ukrajina
Ishod Pobjeda Petra Velikog
Sukobljene strane
Flag of Sweden.svg Švedsko Carstvo
Flag of the Cossack Hetmanat.svg Zaporoški kozaci[1]
Flag of Russia.svg Rusko Carstvo
Zapovjednici
Flag of Sweden.svg Karlo Gustav Rehnskiöld
Flag of the Cossack Hetmanat.svg Ivan Stepanovič Mazepa
Flag of Russia.svg Petar I. Aleksejevič Romanov
Flag of the Cossack Hetmanat.svg Ivan Skoropadski
Postrojbe
30.000 vojnika 60.000 vojnika
Gubitci
oko 6900 oko 1530
Bitka kod Poltave 1709., autor: Denis Martens (Younger) (1726.)

Poltavska bitka ili Bitka kod Poltave (rus. Полтавская битва, šve. Slaget vid Poltava, ukr. Битва під Полтавою) je povijesni vojni sukob koji se dogodio na prostoru središnje Ukrajine, grada Poltave, 8. srpnja 1709. godine. Poltavska bitka smatra se ključnom bitkom u sklopu dugogodišnjeg Velikog sjevernog rata, u kojoj je ruski car Petar I. pobjedom nad udruženim švedskim i ukrajinskim snagama preuzeo dominaciju nad istočnom Europom. Nakon te pobjede prekinute su sve težnje Ukrajinaca za neovisnošću, Šveđani gube autoritet u sjevernoj Europi, a Rusi postaju dominatna sila istočne Europe na dulje razdoblje.

Ukrajinsko-ruske kontroverze[uredi | uredi kôd]

Poltavska bitka smatra se ključnom bitkom u dvadesetjednogodišnjem Velikom sjevernom ratu. Završetkom tog rata početkom 18. stoljeća Rusija je zamijenila Švedsku kao velesilu Sjeverne Europe, a tada su ujedno okončane aspiracije Ukrajine za neovisnošću od Rusije.

Jedan od zapovjednika u Poltavskoj bitci bio je ukrajinski hetman Ivan Mazepa koji je do danas ostao izvor kontroverzi između Moskve i Kijeva. Mazepa se u Rusiji do danas smatra izdajnikom jer je prekršio prisegu danu caru Petru I., ujedno pobjedniku kod Poltave. Po istom povijesnom činu poznati je izraz izdajnik Mazepa. S obzirom na to da je Mazepa predstavljao neovisnost od Rusije, službena politika Ruskog Carstva često ga je prikazivala kao zlikovca pa tako i u djelima pjesnika Aleksandra Puškina i skladatelja Petra Čajkovskog. Utjecajna Ruska pravoslavna crkva Mazepu je naposljetku ekskomunicirala.

Odluka o crkvenoj ekskomunikaciji ukrajinskog velikana Ivana Mazepe još je na snazi usprkos nedavnim zahtjevima s najviše razine ukrajinskih političkih i crkvenih čelnika da se ona povuče. Ukrajinci, s druge strane, kažu da je hetman Mazepa bio prisiljen pridružiti se Švedskoj zato što ruski car Petar I. nije poštovao Perejaslavski sporazum iz 1654. o zaštiti njihove zemlje pred napadima Poljaka.[2] Posljednjih godina u javnost je izašlo niz opširnih biografija odnosno publikacija o liku i djelu Ivana Mazepe, koji se smatra jednom od najobrazovanijih osoba bivšeg Ruskog Carstva.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]