Portal:Povijest/Izabrani članak/12, 2009.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija se raspala devedesetih godina 20. stoljeća. Poslije smrti Josipa Broza, kosovski Albanci počeli su zahtijevati status republike za Kosovo. Srpski je državni vrh tijekom 1989./90. godine vršio pučeve u Crnoj Gori, Vojvodini i na Kosovu dobivajući tako kontrolu nad 4 od 8 glasova u predsjedništvu Jugoslavije. Slovenija i Hrvatska nakon toga proglašavaju neovisnost 1991., a godinu poslije to će učiniti Bosna i Hercegovina i Makedonija.
Pošto je Slobodan Milošević naredio JNA da zadrži te tri države silom u Jugoslaviji, ubrzo nakon proglašenja neovisnosti počeo je desetodnevni rat u Sloveniji, a zatim rat u Hrvatskoj (1991.-1995). Rat u Bosni i Hercegovini(1992.-1995.) je sukob Hrvata, Srba i Bošnjaka. Ipak, i Slovenija i Hrvatska i Bosna su stekle neovisnost i priznate od međunarodne zajednice. I Kosovo je naknadno steklo neovisnost, što ostaje predmetom rasprave.
Smatra se, da je raspad Jugoslavije počeo malo manje od godinu dana nakon smrti Josipa Broza Tita kada u proljeće 1981. godine Kosovski Albanci zahtijevaju status republike za Kosovo. Tijekom masovnih demonstracija koje će biti zaustavljene samo proglašenjem opsadnog stanja. Kao odgovor na pojavu "albanskog nacionalizma" dolazi do rasta srpskog nacionalizma koji poziva na zaštitu "ugroženih" Srba na Kosovu. Borbeni krik tih poziva će postati navodno silovanje (žrtva kao i istražitelji su pričali i o samoozljeđivanju bocom kosovskog Srbina Đorđe Martinovića), od strane Albanaca. Manje od mjesec dana nakon ovog događaja (25. svibanj 1985.) SANU je počela raditi na svom poznatom memorandumu o srpskoj situaciji u Jugoslaviji.