Oziris: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 15. studenoga 2021. u 11:28

Oziris (egip. Usiris^[1]) je prvotno bio egipatski bog plodnosti, obilja, vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je grčki pandan Dioniz^[2]. U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.

Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a najpoznatije mu je svetište bilo Abidos.

Prikaz

Likovno je prikazivan u antropomorfnom obliku u stojećem ili sjedećem položaju na prijestolju. Ozirisovo lice prikazuje se u zelenoj boji, koja pokazuje da je umro, u ruci drži i faraonski štap i mlatilicu, a na glavi mu je izdužena kruna atef^[3] koja se veže uz njegov kult. Svi su faraoni nakon smrti poistovječivani s njim.

Oziris u egipatskoj mitologiji

Prema egipatskoj mitologiji Geb, bog Zemlje i Nut, božica neba, imali su četvero djece, Ozirisa, Izidu, Neftis i Seta. Izida i Oziris su bili blizanci te su bili zaljubljeni u utrobi svoje majke Nut, koja je rodila i zvijezde. Kada su rođeni, Izida i Oziris su se vjenčali, iako isprva nisu imali djece. Neftis se udala za Seta, iako ga je mrzila, a voljela je Ozirisa. Set je mrzio svog brata i htio ga svrgnuti s vlasti.

Oziris je bio visok i tamnoput, te jako zgodan. Izida je bila najljepša u cijelom Egiptu. Dok su upravljali Egiptom, vladalo je blagostanje. Izgrađeni su hramovi i poljoprivreda je cvjetala. Ali Set, koji je bio crvenokos i bijele puti, bio je ljubomoran te je odlučio ubiti brata. Dok mu je brat šetao vrtom uz Nil, Set se prerušio u krokodila (ili vodenkonja) te napao svog brata. Prema Plutarhu, Oziris je žrtva zavjere. Kad je Oziris utopljen, nastala je smrt. Izida je uspjela pronaći tijelo te ga je sakrila u luci Biblos. Međutim, Set je rasijekao tijelo, bacivši spolne organe u Nil gdje ih je pojela riba. Izida je uspjela naći preostale dijelove, te ih je sastavila uz pomoć Anubisa (Anubis je vanbračni sin Neftis i Ozirisa). Anubis je oživio svog oca i Oziris je uskrsnuo. Postao je vladar podzemnog raja, Duata, boravišta mrtvih. Njegova žena je došla k njemu i začela Horusa, boga sokola, što je prikazano u hramu u Denderi.

Oziris je kao utjelovljenje pravde i prava, jamčio spasenje svim umrlima koji su bili dostojni vječnog života u podzemnom svijetu.^[4]

Oziris u grčko-rimskoj mitologiji

Ozirisov kult prodro je u Grčku u doba Aleksandra Velikog, a u Rim potkraj republike.^[5]

Oziris se može povezati s grčkim Dionizom, bogom vina i kazališta, jer je i Dioniz imao dva života. Putovao je svijetom promičući kulturu vina. Plutarh je zato Ozirisa smatrao Dionizom. Prema jednoj verziji koju je sastavio, Set je u grčkoj mitologiji zmija Tifon. Oziris se povezuje i sa Isusom zbog svog uskrsnuća. Isus je sin Boga Oca, a Oziris je sin Geba, "oca bogova", koji je imao mnogobrojne potomke, jer mu se uz zvijezde pripisuje da su mu djeca i Ra i Thoth. Grci su mit o Ozirisu i Izidi prilagodili grčkoj mitologiji, pa postoji i Ozirisov kip u helenskom stilu, a u Aleksandriji je pod vlašću Ptolomejevića stvoreno sinkretičko božanstvo Serapis, koje je objedinjavao Ozirisove i Hadove karakteristike. Grci su Izidu smatrali jednakoj Demetri, njihovoj božici plodnosti, a Dioniz je bio njezin nećak. Također, ponekad su Grci smatrali da Izida više sliči Iji, božici pretvornoj u kravu, a to je mišljenje nastalo zato što je Izida ponekad imala rogove i Sunčev krug, pa bi se zamijenila za Hathor.

Bilješke

↑ Petar Lisičar, str. 89.
↑ Opća enciklopedija, str. 251.
↑ Fletcher, str. 91.
↑ Fletcher, str. 121.
↑ Opća enciklopedija, str. 251.

Literatura

Fletcher, Joann, Drevni Egipat, Zagreb, 2008.
Lisičar, Petar, Egipat u starom vijeku, Skoplje, 1956.
Opća enciklopedija, sv. VI., Zagreb, 1980.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Oziris

[1] Petar Lisičar, str. 89.

[2] Opća enciklopedija, str. 251.

[3] Fletcher, str. 91.

[4] Fletcher, str. 121.

[5] Opća enciklopedija, str. 251.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Standing Osiris edit1.svg|mini|170px|desno|Oziris]]
-'''Oziris''' ([[egipatski jezik|egip.]] ''Usir''<ref>Petar Lisičar, str. 89.</ref>) je prvotno bio [[egipat]]ski [[bog]] plodnosti, obilja, vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je [[Stara Grčka| grčki]] pandan [[Dioniz]]<ref>Opća enciklopedija, str. 251.</ref>. U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.
+'''Oziris''' ([[egipatski jezik|egip.]] ''Usiris''<ref>Petar Lisičar, str. 89.</ref>) je prvotno bio [[egipat]]ski [[bog]] plodnosti, obilja, vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je [[Stara Grčka| grčki]] pandan [[Dioniz]]<ref>Opća enciklopedija, str. 251.</ref>. U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.
-Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a prema legendi njegova grobnica bila je u [[Abidos|Abidosu]].
+Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a najpoznatije mu je svetište bilo [[Abidos]].
 ==Prikaz==
-Likovno je prikazivan u antropomorfnom obliku u stojećem ili sjedećem položaju na prijestolju. Ozirisovo lice prikazuje se u zelenoj boji, koja simbolizira moć obnove vegetacije, u ruci drži i [[faraon|faraonske]] simbole pastirski štap i bič, a na glavi mu je izdužena kruna ''atef''<ref>Fletcher, str. 91.</ref> . Svi su ljudi nakon smrti poistovječivani s njim.
+Likovno je prikazivan u antropomorfnom obliku u stojećem ili sjedećem položaju na prijestolju. Ozirisovo lice prikazuje se u zelenoj boji, koja pokazuje da je umro, u ruci drži i [[faraon]]ski štap i mlatilicu, a na glavi mu je izdužena kruna ''atef''<ref>Fletcher, str. 91.</ref> koja se veže uz njegov kult. Svi su faraoni nakon smrti poistovječivani s njim.
 == Oziris u egipatskoj mitologiji==
-Prema egipatskoj mitologiji [[Geb]], bog [[Zemlja|Zemlje]] i [[Nut]], [[boginja|božica]] [[nebo|neba]], imali su četvero djece, Ozirisa, [[Izida| Izidu]], [[Neftis]] i [[Set]]a. Izida i Oziris su bili blizanci te su bili zaljubljeni u utrobi svoje majke Nut, koja je rodila i [[zvijezda |zvijezde]].  Oziris i Izida podučili su ljude poljodjelstvu. Njihova vladavima smatrala se mitskim zlatnim dobom.  Slično biblijskoj drami između Kaina i Abela, Set ubija Ozirisa. Potom ga Izida oživljava i spojivši se s njim rađa Horusa. Zatim se Horus i Set bore za egipatsko prijestolje, i Horus pobjeđuje. Stoga se Horus u tekstovima nazima "osvetniko svoga oca". Na kraju Oziiris postaje je vladar podzemnog [[Duat]]a, boravišta mrtvih. Čitav mit poznat je jedino iz zapisa antičkog pisca [[Plutarh|Plutarha]], no iz mnogih fragmenata egipatskih izvornika može se zaključiti da je bit izvornoga mita očuvana. Ozirisove misterije slavile su se u hramu u Denderi, a sveto mjesto njegova kulta bio je Abidosu.
+Prema egipatskoj mitologiji [[Geb]], bog [[Zemlja|Zemlje]] i [[Nut]], [[boginja|božica]] [[nebo|neba]], imali su četvero djece, Ozirisa, [[Izida| Izidu]], [[Neftis]] i [[Set]]a. Izida i Oziris su bili blizanci te su bili zaljubljeni u utrobi svoje majke Nut, koja je rodila i [[zvijezda |zvijezde]]. Kada su rođeni, Izida i Oziris su se vjenčali, iako isprva nisu imali djece. Neftis se udala za Seta, iako ga je mrzila, a voljela je Ozirisa. Set je mrzio svog brata i htio ga svrgnuti s vlasti.
+Oziris je bio visok i tamnoput, te jako zgodan. Izida je bila najljepša u cijelom Egiptu. Dok su upravljali Egiptom, vladalo je blagostanje. Izgrađeni su [[hram]]ovi i [[poljoprivreda]] je cvjetala. Ali Set, koji je bio crvenokos i bijele puti, bio je ljubomoran te je odlučio ubiti brata. Dok mu je brat šetao vrtom uz Nil, Set se prerušio u [[krokodil]]a (ili [[vodenkonj]]a) te napao svog brata. Prema [[Plutarh]]u, Oziris je žrtva zavjere. Kad je Oziris utopljen, nastala je smrt. Izida je uspjela pronaći tijelo te ga je sakrila u luci [[Biblos]]. Međutim, Set je rasijekao tijelo, bacivši spolne organe u [[Nil]] gdje ih je pojela [[riba]]. Izida je uspjela naći preostale dijelove, te ih je sastavila uz pomoć [[Anubis]]a (Anubis je vanbračni sin Neftis i Ozirisa). Anubis je oživio svog oca i Oziris je uskrsnuo. Postao je vladar podzemnog [[raj]]a, [[Duat]]a, boravišta mrtvih. Njegova žena je došla k njemu i začela [[Horus]]a, boga [[sokol (ptica)|sokol]]a, što je prikazano u hramu u [[Dendera|Denderi]].
-Oziris je sudac umrlima prije ulaska u vječan život.<ref>Fletcher, str. 121.</ref>
+Oziris je kao utjelovljenje pravde i prava, jamčio spasenje svim umrlima koji su bili dostojni vječnog života u podzemnom svijetu.<ref>Fletcher, str. 121.</ref>
 ==Oziris u grčko-rimskoj mitologiji==
@@ Redak 24: / Redak 26: @@
 *''Lisičar, Petar, Egipat u starom vijeku, Skoplje, 1956.''
 *''Opća enciklopedija, sv. VI., Zagreb, 1980.''
-*Uranić, Igor, ''Ozirisova zemlja''. ''Egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu.'' Školska knjiga, Zagreb 2005.
-*Uranić, Igor, ''Mitologija egipatske knjige mrtvih''. Školska knjiga. Zagreb 2021.
-*Uranić, Igor, ''Stari Egipat''. ''Povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana.'' Školska knjiga, Zagreb 2002. (drugo izdanje 2005.)
-*Uranić, Igor, ''Sinovi Sunca''. CID, Zagreb 1997.
 == Vanjske poveznice ==