Veliki Školj (Klek): razlika između inačica
m Ti otočići, kako za agenciju Anadolija (AA) kaže Tihomir Putica, svakako pripadaju BiH. Tu nema dileme, kao što je nesporno da je njegova porodica vlasnik zemljišta na otoku Veliki Školj. "Ja posjedujem najnoviju dokumentaciju oko vlasništva nad otokom. Moja obitelj je, prema tim dokumentima, vlasnik Velikog Školja, koji ima 7.500 kvadrata. Mali Školj je previše mali i on je, zavisno od plime ili oseke, pod vodom, pa se vodi u kao morsko dobro, to jeste riječ je o državnom vlasništvu. Zemljišna Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
|||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
[[Bosna i Hercegovina]] ga svojata temeljem katastarske krivotvorine. |
[[Bosna i Hercegovina]] ga svojata temeljem katastarske krivotvorine. |
||
Privremeni režim granice na moru između Hrvatske i BiH, odnosno dviju općina u tim državama, obiju većinski naseljenih Hrvatima, određen je 1999. godine. Sporazum o privremenoj granici potpisali su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Nikada nije [[ratifikacija|ratificiran]] zbog prijepora. Razlog je što su Bosni i Hercegovini pripisani vrh poluotoka [[Klek]]a te Veliki i [[Mali Školj (Klek)|Mali Školj]] u [[Malostonski zaljev|Malostonskom zaljevu]] '''temeljem jedne katastarske krivotvorine iz 1974.''' godine. Velikim propustom takva granica stajala je u prijedlogu pregovaračkog tima RH. Bošnjačka strana drži se tog neratificiranog dokumenta,<ref>[http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/47662-nino-raspudic-peljeski-most-neum-i-fiktivna-bosnjacka-mornarica Hrsvijet.net] Nino Raspudić: Pelješki most, Neum i fiktivna bošnjačka mornarica, 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)</ref> koristeći se krivotvorinom kao osnovom za daljnje svojatanje hrvatskog pomorja i ometanje ikakva kopnenog spajanja teritorija RH kao [[Pelješki most|Pelješkim mostom]], a ohrabreni kompromitiranom arbitražom o Savudrijskoj vali.<ref>[http://kamenjar.com/dodik-podrzava-gradnju-peljeskog-mosta-ali-ga-muci-jedan-drugi-most/ Kamenjar.com] ''Dodik podržava gradnju Pelješkog mosta, ali ga ‘muči’ jedan drugi most'' 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)</ref> |
Privremeni režim granice na moru između Hrvatske i BiH, odnosno dviju općina u tim državama, obiju većinski naseljenih Hrvatima, određen je 1999. godine. Sporazum o privremenoj granici potpisali su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Nikada nije [[ratifikacija|ratificiran]] zbog prijepora. Razlog je što su Bosni i Hercegovini pripisani vrh poluotoka [[Klek]]a te Veliki i [[Mali Školj (Klek)|Mali Školj]] u [[Malostonski zaljev|Malostonskom zaljevu]] '''temeljem jedne katastarske krivotvorine iz 1974.''' godine. Velikim propustom takva granica stajala je u prijedlogu pregovaračkog tima RH. Bošnjačka strana drži se tog neratificiranog dokumenta,<ref>[http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/47662-nino-raspudic-peljeski-most-neum-i-fiktivna-bosnjacka-mornarica Hrsvijet.net] Nino Raspudić: Pelješki most, Neum i fiktivna bošnjačka mornarica, 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)</ref> koristeći se krivotvorinom kao osnovom za daljnje svojatanje hrvatskog pomorja i ometanje ikakva kopnenog spajanja teritorija RH kao [[Pelješki most|Pelješkim mostom]], a ohrabreni kompromitiranom arbitražom o Savudrijskoj vali.<ref>[http://kamenjar.com/dodik-podrzava-gradnju-peljeskog-mosta-ali-ga-muci-jedan-drugi-most/ Kamenjar.com] ''Dodik podržava gradnju Pelješkog mosta, ali ga ‘muči’ jedan drugi most'' 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)</ref>.Ti otočići, kako za agenciju Anadolija (AA) kaže Tihomir Putica, svakako pripadaju BiH. Tu nema dileme, kao što je nesporno da je njegova porodica vlasnik zemljišta na otoku Veliki Školj. |
||
"Ja posjedujem najnoviju dokumentaciju oko vlasništva nad otokom. Moja obitelj je, prema tim dokumentima, vlasnik Velikog Školja, koji ima 7.500 kvadrata. Mali Školj je previše mali i on je, zavisno od plime ili oseke, pod vodom, pa se vodi u kao morsko dobro, to jeste riječ je o državnom vlasništvu. Zemljišna dokumentacija za otoke se može dobiti u Neumu. Nema ništa, recimo, u Dubrovniku. To dovoljno govori. Naglašavam, u Općini Neum mogu dati sve podatke oko toga. Ako je sve u Neumu, koji je u BiH, onda ne znam kome pripadaju otoci, sigurno ne pripadaju Izraelu", izjavio je Putica za AA. |
|||
Bh. pomorci i eksperti iz te oblasti tvrde da su Veliki i Mali Školj uvijek pripadali BiH, te da niko iz Hrvatske, pa ni Vladimir Šeks iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ne može dokazati suprotno. |
|||
Naime, kako je pojašnjeno AA, u drugoj polovini 1979. godine utvrđivana je oblast djelovanja Lučke kapetanije Neum. Tada su utvrđene i tačke na moru koje su u nadležnosti Lučke kapetanije, a samim tim i teritoriji BiH. |
|||
Granica je išla sredinom Malostonskog zaljeva, a spomenuti otoci su se našli u onom dijelu koji pripada Bosni i Hercegovini. I to je nesporno. Zanimljivo je da su navedene geografske tačke objavljene i u Službenom listu SRBiH u prvoj polovini 1980. godine, i to u broju 10/80. |
|||
Historijski gledano, vrh poluotoka Klek je Dubrovačka republika, zajedno sa Neumom, prodala Osmanskom carstvu oko 1760. godine i zapisi o tome, kako se vjeruje, još uvijek postoje u turskim arhivima. |
|||
Istina, Dubrovčani su tada ostavili deseti dio nautičke milje ili oko 185 metara vrha poluotoka Klek kako bi mogli kontrolirati ulaz i izlaz brodova na Jadranskom moru. Cilj im je bio da stanovništvo Dubrovačke republike osiguraju od eventualnog širenja zaraznih bolesti. |
|||
Međutim, 1974. godine je organizirano avionsko snimanje područja Neuma i okoline. Tada su predstavnici BiH i Hrvatske, odnosno tadašnje Jugoslavije, boravili u Istanbulu kako bi konsultirali arhive. Nakon toga, kako su AA potvrdili svjedoci tih događanja, Hrvatska je ustupila cijeli vrh poluotoka Klek BiH. Na taj način i vrh Kleka i Veliki i Mali Školj su postali dio avnojevskih granica SR BiH. |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 4. siječnja 2024. u 23:57
| Dodaj infookvir "otok". (Primjeri uporabe predloška) |
Veliki Školj je otok uz zapadnu (vanjsku) obalu poluotoka Kleka u Malostonskom zaljevu, oko kojeg se spore Hrvatska i BiH.
Granični spor
 |
U ovom članku je uočen jednostrani prikaz teme. (Rasprava) Članak je potrebno nadopuniti na način da prikazuje i druga gledišta. |
 |
Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak pod nazivom: Granični spor u Malostonskom zaljevu. (Rasprava) |
Bosna i Hercegovina ga svojata temeljem katastarske krivotvorine.
Privremeni režim granice na moru između Hrvatske i BiH, odnosno dviju općina u tim državama, obiju većinski naseljenih Hrvatima, određen je 1999. godine. Sporazum o privremenoj granici potpisali su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Nikada nije ratificiran zbog prijepora. Razlog je što su Bosni i Hercegovini pripisani vrh poluotoka Kleka te Veliki i Mali Školj u Malostonskom zaljevu temeljem jedne katastarske krivotvorine iz 1974. godine. Velikim propustom takva granica stajala je u prijedlogu pregovaračkog tima RH. Bošnjačka strana drži se tog neratificiranog dokumenta,[1] koristeći se krivotvorinom kao osnovom za daljnje svojatanje hrvatskog pomorja i ometanje ikakva kopnenog spajanja teritorija RH kao Pelješkim mostom, a ohrabreni kompromitiranom arbitražom o Savudrijskoj vali.[2].Ti otočići, kako za agenciju Anadolija (AA) kaže Tihomir Putica, svakako pripadaju BiH. Tu nema dileme, kao što je nesporno da je njegova porodica vlasnik zemljišta na otoku Veliki Školj.
"Ja posjedujem najnoviju dokumentaciju oko vlasništva nad otokom. Moja obitelj je, prema tim dokumentima, vlasnik Velikog Školja, koji ima 7.500 kvadrata. Mali Školj je previše mali i on je, zavisno od plime ili oseke, pod vodom, pa se vodi u kao morsko dobro, to jeste riječ je o državnom vlasništvu. Zemljišna dokumentacija za otoke se može dobiti u Neumu. Nema ništa, recimo, u Dubrovniku. To dovoljno govori. Naglašavam, u Općini Neum mogu dati sve podatke oko toga. Ako je sve u Neumu, koji je u BiH, onda ne znam kome pripadaju otoci, sigurno ne pripadaju Izraelu", izjavio je Putica za AA.
Bh. pomorci i eksperti iz te oblasti tvrde da su Veliki i Mali Školj uvijek pripadali BiH, te da niko iz Hrvatske, pa ni Vladimir Šeks iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ne može dokazati suprotno.
Naime, kako je pojašnjeno AA, u drugoj polovini 1979. godine utvrđivana je oblast djelovanja Lučke kapetanije Neum. Tada su utvrđene i tačke na moru koje su u nadležnosti Lučke kapetanije, a samim tim i teritoriji BiH.
Granica je išla sredinom Malostonskog zaljeva, a spomenuti otoci su se našli u onom dijelu koji pripada Bosni i Hercegovini. I to je nesporno. Zanimljivo je da su navedene geografske tačke objavljene i u Službenom listu SRBiH u prvoj polovini 1980. godine, i to u broju 10/80.
Historijski gledano, vrh poluotoka Klek je Dubrovačka republika, zajedno sa Neumom, prodala Osmanskom carstvu oko 1760. godine i zapisi o tome, kako se vjeruje, još uvijek postoje u turskim arhivima.
Istina, Dubrovčani su tada ostavili deseti dio nautičke milje ili oko 185 metara vrha poluotoka Klek kako bi mogli kontrolirati ulaz i izlaz brodova na Jadranskom moru. Cilj im je bio da stanovništvo Dubrovačke republike osiguraju od eventualnog širenja zaraznih bolesti.
Međutim, 1974. godine je organizirano avionsko snimanje područja Neuma i okoline. Tada su predstavnici BiH i Hrvatske, odnosno tadašnje Jugoslavije, boravili u Istanbulu kako bi konsultirali arhive. Nakon toga, kako su AA potvrdili svjedoci tih događanja, Hrvatska je ustupila cijeli vrh poluotoka Klek BiH. Na taj način i vrh Kleka i Veliki i Mali Školj su postali dio avnojevskih granica SR BiH.
Izvori
- ↑ Hrsvijet.net Nino Raspudić: Pelješki most, Neum i fiktivna bošnjačka mornarica, 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)
- ↑ Kamenjar.com Dodik podržava gradnju Pelješkog mosta, ali ga ‘muči’ jedan drugi most 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)
Vanjske poveznice
