Pelješki most

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pelješki most
Most kopno-Pelješac
Postavljanje prvog pilota na gradilištu Pelješkog mosta 10. siječnja 2019.
Osnovni podaci
Premošćuje Malostonski zaljev
Mjesto Komarna, Brijesta
Vrijeme gradnje od 2007.
Tehnički podaci
Ukupna dužina 2.404 m
Visina mosta 55 m
Širina mosta 21 m
Najveći raspon 568 m
Koordinate 42°55′00″N 17°32′00″E / 42.91666667°N 17.53333333°E / 42.91666667; 17.53333333Koordinate: 42°55′00″N 17°32′00″E / 42.91666667°N 17.53333333°E / 42.91666667; 17.53333333
Položaj mosta


Pelješki most je most u izgradnji koji bi trebao premostiti Malostonski zaljev između Komarne i Brijeste na Pelješcu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Pelješki most Hrvatskoj je važan jer njegovom izgradnjom uspostavila bi se čvrsta cestovna veza između svih dijelova hrvatskog teritorija. Dubrovačko-neretvanska županija povezala bi se s ostatkom hrvatskog teritorija što bi bitno doprinijelo razvitku Dubrovnika, poluotoka Pelješca i cijele najjužnije hrvatske županije, dakle, njime bi u potpunosti bio povezan hrvatski teritorij, prekinut Bosnom i Hercegovinom.

Izgradnja mosta počela je 2007., ali zbog svjetske krize je 17. svibnja 2012. prekinuta odlukom Vlade.

Projektiranje i gradnja Pelješkog mosta veliki je izazov – raspon od 2400 metara je drugi raspon u Europi za ovješene mostove, uvjeti temeljenja izrazito su loši, a lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni velike seizmičke aktivnosti.

Temelji će ispod razine mora ići duboko do 100 metara, a početkom lipnja 2009. započelo je provođenje istražnih radova, koji su se, prema izvješću investitora odvijali prema planiranom intenzitetu i u skladu s dinamičkim planom. Nastavak radova na temeljenju u moru bit će određen po završetku istražnih radova te izradi završnog geološkog i geotehničkog izvješća.[1]

23. travnja 2018. potpisan je ugovor o gradnji Pelješkoga mosta s kineskom tvrtkom "China Road and Bridge Corporation". Europska komisija odobrila je 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura.[2] 27. prosinca 2018. doplovio je u Komarnu na gradilište kineski potopni brod Zhen Hua 7. Na njemu su tri manja plovila i velika dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna pilota, koji će se ugraditi u temelje mosta i dovedeni su kineski radnici koji će raditi na gradnji. Most se gradi tako da se prvo doveze cijevi onamo gdje će biti stupovi. Potom ih se spušta u morsku dubinu. Svojom se težinom zabijaju u morsko dno, nakon česa ih se strojno nabija do željene dubine. Njekim će pilotima biti izliveni betonski temelji na dnu. Iza toga se stavlja betonska naglavnica na pilote na koju se zatim montiraju piloni mosta.[3]

10. siječnja 2019. postavljen je prvi pilot u dno. Očekivani završetak radova je 2022. godine.[4] Prvi od 148 stalnih pilota nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen je 20. siječnja 2019. godine. 40 pilota je duže od 120 metara.[5]

11. travnja 2019. službenim posjetom kineskog premijera Lija Keqianga, koji je u posjeti Hrvatskoj povodom summita Kina + 16 i pratećeg poslovnog foruma u Dubrovniku, i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića obilježen je dovršetak prve faze gradnje mosta zajedničkim otkrivanjem spomen-ploče i zajedničkim pritiskanjem tipkala kojim su pokrenuli zabijanje najdužeg čeličnog pilota dugog 128 metara. [6]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]