Velikomoravska Kneževina: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SashatoBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: la:Magna Moravia
m stil + wikipov
Redak 1: Redak 1:
[[Velikomoravska kneževina]] bila je najsnažnija država [[Zapadni Slaveni|Zapadnih Slavena]]. Nastala je raspadom [[Franačka država|Franačkog carstva]]. Najveći teritorijalni opseg imala je u 9. stoljeću kada je obuhvaćala prostor uz gornji tok [[Laba|Labe]], [[Odra|Odre]] i uz rijeku [[Morava (Češka)||Moravu]]. Najveće pretenzije na Velikomoravsku kneževinu imali su [[Nijemci]], koji su svoj utjecaj širili putem kršćanstva. Da bi se odupro ponjemčivanju, velikomoravski knez [[Rastislav]] zamolio je bizantskog [[car]]a da mu pošalje učitelje koji će propovijedati i pokrštavati na slavenskom jeziku. Bizantski car poslao je braću Ćirila i Metoda. Oni su prema grčkom alfabetu sastavili [[glagoljica|glagoljicu]]. Njemački svećenici optužili su ih da šire krivovjerje te su braća pozvana u [[Rim]] na saslušanje. Uspjeli su dokazati ispravnost svog učenja. Velikomoravsku kneževinu su početkom 10. stoljeća uništili [[Mađari]]. Na tom prostoru je kasnije nastala [[Češka]] država.
'''Velikomoravska kneževina''' bila je najsnažnija država [[Zapadni Slaveni|Zapadnih Slavena]]. Nastala je raspadom [[Franačka država|Franačkog carstva]]. Najveći teritorijalni opseg imala je u [[9. stoljeće|9. stoljeću]], kada je obuhvaćala prostor uz gornji tok [[Laba|Labe]], [[Odra|Odre]] i uz rijeku [[Morava (Češka)|Moravu]]. Najveće pretenzije na Velikomoravsku kneževinu imali su [[Nijemci]], koji su svoj utjecaj širili putem [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Da bi se odupro ponjemčivanju, velikomoravski knez [[Rastislav]] zamolio je [[bizant]]skog [[car]]a da mu pošalje učitelje koji će propovijedati i pokrštavati na slavenskom jeziku. Bizantski car je poslao braću [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]]. Oni su, prema [[Grčko pismo|grčkom alfabetu]], sastavili [[Glagoljica|glagoljicu]]. Njemački svećenici optužili su ih da šire krivovjerje te su braća pozvana u [[Rim]] na saslušanje, gdje su uspjeli dokazati ispravnost svog učenja.
Velikomoravsku kneževinu su početkom [[10. stoljeće|10. stoljeća]] uništili [[Mađari]]. Na tom prostoru je kasnije nastala [[Češka]].


{{Mrva-povj}}
{{Mrva-povj}}

Inačica od 3. siječnja 2008. u 12:10

Velikomoravska kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena. Nastala je raspadom Franačkog carstva. Najveći teritorijalni opseg imala je u 9. stoljeću, kada je obuhvaćala prostor uz gornji tok Labe, Odre i uz rijeku Moravu. Najveće pretenzije na Velikomoravsku kneževinu imali su Nijemci, koji su svoj utjecaj širili putem kršćanstva. Da bi se odupro ponjemčivanju, velikomoravski knez Rastislav zamolio je bizantskog cara da mu pošalje učitelje koji će propovijedati i pokrštavati na slavenskom jeziku. Bizantski car je poslao braću Ćirila i Metoda. Oni su, prema grčkom alfabetu, sastavili glagoljicu. Njemački svećenici optužili su ih da šire krivovjerje te su braća pozvana u Rim na saslušanje, gdje su uspjeli dokazati ispravnost svog učenja.

Velikomoravsku kneževinu su početkom 10. stoljeća uništili Mađari. Na tom prostoru je kasnije nastala Češka.

Predložak:Mrva-povj