Karboksilne kiseline: razlika između inačica
{{mergetalk}} |
m robot Uklanja: bs, ca, el, eo, gl, hu, io, nds, simple, sl, ta, tl, ug Mijenja: es, fa, pl, th, uk, vi |
||
Redak 43: | Redak 43: | ||
[[Kategorija: Organski spojevi s kisikom]] |
[[Kategorija: Organski spojevi s kisikom]] |
||
[[ar:حمض كربوكسيلي]] |
[[ar:حمض كربوكسيلي]] |
||
[[bs:Kiseline]] |
|||
[[bg:Карбоксилна киселина]] |
[[bg:Карбоксилна киселина]] |
||
[[ca:Àcid]] |
|||
[[cs:Karboxylové kyseliny]] |
[[cs:Karboxylové kyseliny]] |
||
[[da:Carboxylsyre]] |
[[da:Carboxylsyre]] |
||
[[de:Carbonsäuren]] |
[[de:Carbonsäuren]] |
||
[[en:Carboxylic acid]] |
[[en:Carboxylic acid]] |
||
⚫ | |||
[[et:Karboksüülhapped]] |
[[et:Karboksüülhapped]] |
||
[[fa:کربوکسیلیک اسید]] |
|||
[[el:Καρβονικό οξύ]] |
|||
[[ |
[[fi:Karboksyylihappo]] |
||
[[eo:Karboksila acido]] |
|||
[[fa:اسیدهای کربوکسیلیک]] |
|||
[[fo:Carboxylsýra]] |
[[fo:Carboxylsýra]] |
||
[[fr:Acide carboxylique]] |
[[fr:Acide carboxylique]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[io:Acido]] |
|||
[[id:Asam alkanoat]] |
[[id:Asam alkanoat]] |
||
[[it:Acidi carbossilici]] |
[[it:Acidi carbossilici]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[la:Acidum carboxylicum]] |
[[la:Acidum carboxylicum]] |
||
[[lv:Karbonskābes]] |
|||
[[lt:Karboksirūgštys]] |
[[lt:Karboksirūgštys]] |
||
[[ |
[[lv:Karbonskābes]] |
||
[[mk:Карбоксилна киселина]] |
[[mk:Карбоксилна киселина]] |
||
[[nl:Carbonzuur]] |
[[nl:Carbonzuur]] |
||
⚫ | |||
[[no:Karboksylsyre]] |
|||
[[nn:Karboksylsyre]] |
[[nn:Karboksylsyre]] |
||
[[ |
[[no:Karboksylsyre]] |
||
[[pl:Kwasy karboksylowe]] |
|||
[[nds:Süür]] |
|||
[[pl:Kwas karboksylowy]] |
|||
[[pt:Ácido carboxílico]] |
[[pt:Ácido carboxílico]] |
||
[[ro:Acid carboxilic]] |
[[ro:Acid carboxilic]] |
||
[[ru:Карбоновые кислоты]] |
[[ru:Карбоновые кислоты]] |
||
[[simple:Acid]] |
|||
[[sk:Karboxylová kyselina]] |
[[sk:Karboxylová kyselina]] |
||
[[sl:Kislina]] |
|||
[[sr:Карбоксилна киселина]] |
[[sr:Карбоксилна киселина]] |
||
[[su:Asam karboksilat]] |
[[su:Asam karboksilat]] |
||
[[fi:Karboksyylihappo]] |
|||
[[sv:Karboxylsyra]] |
[[sv:Karboxylsyra]] |
||
⚫ | |||
[[tl:Asido]] |
|||
[[ta:அமிலம்]] |
|||
⚫ | |||
[[vi:Axit Carboxylic]] |
|||
[[tr:Karboksilik asit]] |
[[tr:Karboksilik asit]] |
||
[[uk:Карбонові кислоти]] |
|||
[[uk:Кислота]] |
|||
[[vi:Axít cacboxylic]] |
|||
[[zh:羧酸]] |
[[zh:羧酸]] |
Inačica od 3. siječnja 2008. u 20:47
Karboksilne kiseline su organske kiseline opće formule R-COOH, pri čemu je R- ugljikovodični lanac, a -COOH karboksilna skupina karakteristična za sve karboksilne kiseline.
Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline ovisno o broju -COOH skupina a dijele se na zasićene, nezasićene i aromatske. No karboksilne kiseline su općenito slabe kiseline iako imaju oštar i neugodan miris.
Imenovanje karboksilnih kiselina
Karboksilne kiseline imenuju se tako da se ispred nastavka -ska kiselina doda ime alkana ovisno o broju ugljikovih atoma. Tako će na primjer kiselina s tri C atoma po alkanu propanu biti imenovana propanska kiselina iako je njeno puno češće korišteno ime propionska ili mliječna kiselina (jer ju nalazimo u mlijeku).
Najpoznatije karboksilne kiseline
Karboksilnih kiselina ima mnogo. Najjednostavniji niz karboksilnih kiselina gradi se prema homolognom nizu alkana. Kao primjer, prve četiri (po broju atoma ugljika) su:
- 1C - metanska kiselina (mravlja kiselina) sažeta strukturna formula (ssf): HCOOH, nalazimo ju u žalcu ose i kod mrava.
- 2C - etanska kiselina (octena kiselina) ssf: CH3COOH, nalazimo ju u octu.
- 3C - propanska kiselina (propionska ili mliječna kiselina) ssf: CH3CH2COOH, nalazimo ju u mlijeku.
- 4C - butanska kiselina (maslačna kiselina) ssf: CH3CH2CH2COOH, nalazimo ju u užeglom maslacu ili ljudskom znoju.
Isto vrijedi i za izomere. Npr. za izobutan čija je strukturna formula:
CH3-CH-CH3 | CH3
gradi se odgovarajuća izobutanska kiselina:
CH3-CH-CH3 | COOH
Pri tome treba imati u vidu da je struktura karboksilne skupine -COOH u stvari:
-C=O | OH
Iznad deset ugljikovih atoma javljaju se takozvane masne kiseline. To su organske, karboksilne kiseline koje imaju veći broj ugljikovih atoma od običnih karboksilnih kiselina. Takve su kiseline masnog opipa i krutog agregatnog stanja.