Edita Majić

Edita Majić (Split, 24. siječnja 1970.), hrvatska časna sestra karmelićanka, bivša hrvatska kazališna i filmska glumica.

Započela je studij slikarstva na Pedagoškoj akademiji u Splitu kojeg je prekinula i upisala studij glume na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Prvu veliku ulogu, imala je u kazališnoj predstavi "Salome", splitske redateljice Nenni Delmestre. Matično kazalište bilo joj je dramsko kazalište "Gavella" u Zagrebu. Dobivala je mnoge nagrade. Na Pulskom filmskom festivalu nagrađena je 1999. Zlatnom arenom za sporednu ulogu darkerice Lili, u filmu "Da mi je biti morski pas", redatelja Ognjena Sviličića. Prestižnu nagradu Hrvatskog glumišta za najbolju mladu glumicu, dobila je za ulogu Rebecce u hit predstavi "Gorki, gorki mjesec" Teatra &TD. Za ulogu Susie Schwartz u kabareu "Črni maček" nagrađena je na Festivalu malih scena u Rijeci, te na Danima satire u zagrebačkom "Kerempuhu", dok je za pet uloga u predstavi "Odiseja 2001." dobila nagradu "Fabijan Šovagović" na Festivalu glumca u Vinkovcima 2002. Posljednji glumački zadatak imala je sinkronizirajući francuski ekološki crtić "Moj mali dragi planet".

Filmografija

• Veliki odmor (2000.), kao Heni Krstulović
• Da mi je biti morski pas (1999.), kao ekscentrična slikarica
• The Makers (1997.), kao Jessica
• Putovanje tamnom polutkom (1996.), kao Tina
• Nice Party (Hallo I Am Death, Nice to Meet You) (1993.)

Odlazak u samostan

Potkraj travnja 2004. povukla se iz svjetovnog života i otišla u samostan Sv. Josipa u španjolskom gradu Ávili, gdje je postala časna sestra karmelićanka. Samostan iz 16. stoljeća je utemeljila sv. Tereza Avilska, španjolska karmelićanka i mističarka, reformatorica reda i crkvena naučiteljica. Sestra Edita (zadržala je svoje ime) prošla je šest mjeseci postulature, a potom obukla smeđi redovnički habit i polagala privremene zavjete za tri godine. Potom polaže vječne zavjete "odnosno brak duše i Boga" i dobija crni redovnički veo.