Crnogorsko parobrodsko društvo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
dsm |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Crnogorsko parobrodsko društvo''' je prvi pokušaj formiranja crnogorske pomorske kompanije. |
'''Crnogorsko parobrodsko društvo''' je prvi pokušaj formiranja crnogorske pomorske kompanije. |
||
Nakon veilikih ratova [[1876]].-[[1878.]] kojim se Kneževina Crna Gora, između ostalog, proširila i na [[Jadransko more]], na prostor od [[Bar|Bara]] do [[Ulcinj|Ulcinja]], uspostavljen je trgovinski pomorski, rječni i jezerski saboraćaj, no te su poslove obavljale inozemne kompanije. |
Nakon veilikih ratova [[1876]].-[[1878.]] kojim se Kneževina Crna Gora, između ostalog, proširila i na [[Jadransko more]], na prostor od [[Bar (grad)|Bara]] do [[Ulcinj|Ulcinja]], uspostavljen je trgovinski pomorski, rječni i jezerski saboraćaj, no te su poslove obavljale inozemne kompanije. |
||
Listopada [[1887.]] na [[Cetinje|Cetinju]] je osnovano ''Knjaževsko Crnogorsko povlašteno parobrodarsko društvo'' kao dioničarska udruga. Predsjednik Osnivačkoga odbora bio je Jovan Pavlović, a potpredsjednik [[Gavro Vuković]], ministar inozemnih poslova. Statut dioničarske udruge je imao 78 članova a sjedište je bilo u Baru. Prema članu 2. Statuta, zadatak udruge je bio da održava redovnu plovidbu između crnogorskih luka, [[Boka kotorska|Boke kotorske]], Trsta i obratno, između crnogorskih luka i Italije, te plovidbu rijekom [[Bojana|Bojanom]] i [[Skadarsko jezero|Skadarskim jezerom]]. |
Listopada [[1887.]] na [[Cetinje|Cetinju]] je osnovano ''Knjaževsko Crnogorsko povlašteno parobrodarsko društvo'' kao dioničarska udruga. Predsjednik Osnivačkoga odbora bio je Jovan Pavlović, a potpredsjednik [[Gavro Vuković]], ministar inozemnih poslova. Statut dioničarske udruge je imao 78 članova a sjedište je bilo u Baru. Prema članu 2. Statuta, zadatak udruge je bio da održava redovnu plovidbu između crnogorskih luka, [[Boka kotorska|Boke kotorske]], Trsta i obratno, između crnogorskih luka i Italije, te plovidbu rijekom [[Bojana|Bojanom]] i [[Skadarsko jezero|Skadarskim jezerom]]. |
||
U ime barskih trgovaca potpisao ga je Gligo Dabanović. Na pečatu je bio u sredini urezan naziv firme, uz ucrtano sidro s natpisom ''Složno''. No, svi napori da udruga zaživi nisu urodili plodom, jer je dioničarski kapital bio odveć mali da bi se mogla kupiti sva odgovarajuća plovila - premda su neka već bila iznajmljena ili kupljena. Tim je povodom, na glavnoj skupćini dioničara rujna [[1888.]] na Cetinju udruga samoukinuta ukinuto, a nabavljeni parobrodi vraćeni ili prodani. Ipak je Crna Gora prosinca [[1890.]] u [[Odesa|Odesi]] ([[Rusko Carstvo]]) nabavila parobrod ''Jaroslav''. To je bio prvi veći parobrod pod crnogorskom zastavom, pod komandom kapetana Slava i Andra Đurkovića. ''Jaroslav'' je iz ruskih luka Odesa i Nikolajevo prevozio žito do Bara, [[Perast |
U ime barskih trgovaca potpisao ga je Gligo Dabanović. Na pečatu je bio u sredini urezan naziv firme, uz ucrtano sidro s natpisom ''Složno''. No, svi napori da udruga zaživi nisu urodili plodom, jer je dioničarski kapital bio odveć mali da bi se mogla kupiti sva odgovarajuća plovila - premda su neka već bila iznajmljena ili kupljena. Tim je povodom, na glavnoj skupćini dioničara rujna [[1888.]] na Cetinju udruga samoukinuta ukinuto, a nabavljeni parobrodi vraćeni ili prodani. Ipak je Crna Gora prosinca [[1890.]] u [[Odesa|Odesi]] ([[Rusko Carstvo]]) nabavila parobrod ''Jaroslav''. To je bio prvi veći parobrod pod crnogorskom zastavom, pod komandom kapetana Slava i Andra Đurkovića. ''Jaroslav'' je iz ruskih luka Odesa i Nikolajevo prevozio žito do Bara, [[Perast]]a i [[Risan|Risna]], te [[Trst]]a i [[Rijeka|Rijeke]]. |
||
[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696.-1918.)]] |
[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696.-1918.)]] |
||
Inačica od 29. rujna 2008. u 21:44
Crnogorsko parobrodsko društvo je prvi pokušaj formiranja crnogorske pomorske kompanije.
Nakon veilikih ratova 1876.-1878. kojim se Kneževina Crna Gora, između ostalog, proširila i na Jadransko more, na prostor od Bara do Ulcinja, uspostavljen je trgovinski pomorski, rječni i jezerski saboraćaj, no te su poslove obavljale inozemne kompanije.
Listopada 1887. na Cetinju je osnovano Knjaževsko Crnogorsko povlašteno parobrodarsko društvo kao dioničarska udruga. Predsjednik Osnivačkoga odbora bio je Jovan Pavlović, a potpredsjednik Gavro Vuković, ministar inozemnih poslova. Statut dioničarske udruge je imao 78 članova a sjedište je bilo u Baru. Prema članu 2. Statuta, zadatak udruge je bio da održava redovnu plovidbu između crnogorskih luka, Boke kotorske, Trsta i obratno, između crnogorskih luka i Italije, te plovidbu rijekom Bojanom i Skadarskim jezerom.
U ime barskih trgovaca potpisao ga je Gligo Dabanović. Na pečatu je bio u sredini urezan naziv firme, uz ucrtano sidro s natpisom Složno. No, svi napori da udruga zaživi nisu urodili plodom, jer je dioničarski kapital bio odveć mali da bi se mogla kupiti sva odgovarajuća plovila - premda su neka već bila iznajmljena ili kupljena. Tim je povodom, na glavnoj skupćini dioničara rujna 1888. na Cetinju udruga samoukinuta ukinuto, a nabavljeni parobrodi vraćeni ili prodani. Ipak je Crna Gora prosinca 1890. u Odesi (Rusko Carstvo) nabavila parobrod Jaroslav. To je bio prvi veći parobrod pod crnogorskom zastavom, pod komandom kapetana Slava i Andra Đurkovića. Jaroslav je iz ruskih luka Odesa i Nikolajevo prevozio žito do Bara, Perasta i Risna, te Trsta i Rijeke.