Ulcinj

Koordinate: 41°55′N 19°12′E / 41.92°N 19.20°E / 41.92; 19.20
Izvor: Wikipedija
Ulcinj
Улцињ
Ulcinj
Osnovni podatci
Osnovan 5. stoljeće pr. Kr.
Stanovništvo
 - grad
 - općina

10,828
20,290
Površina općine 255 km²
Koordinate 41°55′N 19°12′E / 41.92°N 19.20°E / 41.92; 19.20
Pozivni broj +382 30
Registracijska oznaka UL
Gradonačelnik Fatmir Gjeka (predsjednik općine)[1]
Službene stranice www.ul-gov.me
Karta
Karta Ulcinja

Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.

U blizini grada počinje Velika plaža, najveća plaža na jadranskoj obali.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Ulcinj imala je 20.290 stanovnika, raspoređenih u 39 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav:

Vjerski sastav:

  • muslimani - 14.175 (69,86)
  • pravoslavni - 3.404 (16,77)
  • katolici - 2.416 (11,90)
  • ostali - 69 (0,34)
  • neopredijeljeni - 79 (0,38)
  • ne vjeruju - 59 (0,29)
  • nepoznato - 88 (0,46)

Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]

Crkva-džamija, samo središte ulcinjske povijesne jezgre

Ambula, Bijela Gora, Bojke, Brajše, Bratica, Briska Gora, Ćurke, Darza, Donja Klezna, Donji Štoj, Draginje, Fraskanjel, Gornja Klezna, Gornji Štoj, Kaliman, Kodre, Kolonza, Kosići, Kravari, Kruče, Kruta, Krute, Leskovac, Lisna Bore, Međreč, Mide, Možura, Pistula, Rastiš, Reč, Salč, Sveti Đorđe, Sukobin, Sutjel, Šas, Štodra, Ulcinj, Vladimir, Zoganj,

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima[uredi | uredi kôd]

  • Ambula - uk.31, Albanci - 28, neopredijeljeni - 2, Srbi - 1
  • Bijela Gora - uk.23, Albanci - 12, Srbi - 7, Bošnjaci - 2, Crnogorci - 2
  • Bojke - uk.199, Albanci - 197, ostali - 2
  • Brajše - uk.767, Albanci - 753, Muslimani - 1, ostali - 13
  • Bratica - uk.232, Albanci - 184, neopredijeljeni - 19, Crnogorci - 18, Srbi - 2, Bošnjaci - 1, ostali - 8
  • Briska Gora - uk.58, Crnogorci - 23, Albanci - 20, Srbi - 15
  • Vladimir - uk.802, Albanci - 797, ostali - 5
  • Gornja Klezna - uk.164, Albanci - 164
  • Gornji Štoj - uk.134, Albanci - 124, Crnogorci - 5, Srbi - 2, neopredijeljeni - 1, ostali - 2
  • Darza - uk.119, Crnogorci - 44, Srbi - 33, Albanci - 28, neopredijeljeni - 10, ostali - 4
  • Donja Klezna - uk.151, Albanci - 147, Crnogorci - 4
  • Donji Štoj - uk.881, Albanci - 414, Srbi - 204, Crnogorci - 119, Muslimani - 71, Bošnjaci - 30, neopredijeljeni - 2, ostali - 41
  • Draginje - uk.163, Albanci - 163
  • Zoganj - uk.425, Albanci - 283, Crnogorci - 57, Muslimani - 39, Srbi - 29, ostali - 17
  • Kaliman - uk.8, Albanci - 8
  • Kodre - uk.883, Albanci - 798, Crnogorci - 42, Muslimani - 21, Srbi - 11, neopredijeljeni - 2, Bošnjaci - 1, ostali - 8
  • Kolonza - uk.249, Albanci - 141, Crnogorci - 25, Muslimani - 15, Srbi - 1, ostali - 67
  • Kosići - uk.259, Albanci - 250, Muslimani - 7, Crnogorci - 2
  • Kravari - uk.617, Albanci - 617
  • Kruta - uk.205, Albanci - 140, Crnogorci - 57, neopredijeljeni - 6, ostali - 2
  • Krute - uk.606, Albanci - 540, Muslimani - 40, Crnogorci - 24, ostali - 2
  • Kruče - uk.161, Albanci - 87, Crnogorci - 33, Srbi - 28, Muslimani - 4, ostali - 9
  • Leskovac - uk.74, Crnogorci - 74
  • Lisna Bore - uk.179, Albanci - 177, ostali - 2
  • Međreč - uk.9, Crnogorci - 9
  • Mide - uk.222, Albanci - 220, Muslimani - 1, ostali - 1
  • Možura - uk.0 (nema stanovnika)
  • Pistula - uk.370, Albanci - 289, Muslimani - 46, Crnogorci - 11, Srbi - 8, neopredijeljeni - 3, Bošnjaci - 1, ostali - 12
  • Rastiš - uk.409, Albanci - 409
  • Reč - uk.71, Albanci - 66, Crnogorci - 4, ostali - 1
  • Salč - uk.4, Albanci - 4
  • Sveti Đorđe - uk.86, Albanci - 86
  • Sukobin - uk.375, Albanci - 374, ostali - 1
  • Sutjel - uk.18, Albanci - 18
  • Ćurke - uk.31, Albanci - 31
  • Ulcinj - uk.10.828, Albanci - 6.658, Crnogorci - 1.868, Srbi - 1.168,Muslimani - 436, Bošnjaci - 262, neopredijeljeni - 134, ostali - 302
  • Fraskanjel - uk.76, Albanci - 69, neopredijeljeni - 7
  • Šas - uk.268, Albanci - 268
  • Štodra - uk.133, Albanci - 74, ostali - 59

Jezici[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Hrvati i Ulcinj[uredi | uredi kôd]

Po opisu Gašpara Vinjalića, 25 hrvatskih vojnika (konjica) je 1718. godine sasjekla neke Ulcinjane: Gusari Ulcinja često su obilazili obale Romanje. Zbog toga je papin nuncij u Veneciji tražio da se uništi to gnijezdo lopova... Mocenigo zbog nedostatka hrane u blizini Ulcinja nije sa sobom poveo nego 25 hrvatskih vojnika s njihovim konjima, a vodio ih je plemić Luiđi Benja iz Zadra. Oni uzjahahu konje i umiješaju se među Ulcinjane te ih sasijeku. To je toliko prestrašilo ostale da su pobjegli u grad i tako je borba brzo završila. Ovo je deveti put da je Mletačka republika poduzela vojnu protiv strašne turske sile.[2] U tom ratu, stalne turske napade su odbijali dragoni i "Hrvati na konju". Njih su podržavali "grenadiri i Sloveni" uz podršku konjice.[3]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Fotograf i boksač Rizo Šurla (1921. – 2003.), ulcinjski crnac, legenda i maskota grada Ulcinja je bio poznat kao vatreni navijač splitskog Hajduka.[4] "Crni povjerenik 'bijelih'" je bio jednim od najuspješnijih Hajdukovih povjerenika. Zabilježeno je da je zahvaljujući njegovom radu ulcinjski Hajdukov klub navijača imao neusporedivo veći broj od svih drugih klubova navijača u Ulcinju. Umro je 2003. godine[5]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. (crnog.) Izgradnja puta Ulcinj - Krute početkom 2015 godine, općina Ulcinj, pristupljeno 2. prosinca 2014. (crnogorski)
  2. Vinjalić, Gašpar. 2010. Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.231. i 232. Književni krug. Split.
  3. Дабовић, Ђоко. 2006. Племе Шестани, стр. 119. Удружење грађана Шестани. Бар.
  4. (crnog.) DanArhivirana inačica izvorne stranice od 27. siječnja 2018. (Wayback Machine) Ulcinjski crnci, 16. lipnja 2006., pristupljeno 30. rujna 2010.
  5. (srp.) Novosti Riza otišao u legendu, 16. veljače 2003., pristupljeno 30. rujna 2010.
Nedovršeni članak Ulcinj koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.