Bar (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o crnogorskom gradu. Za druga značenja pogledajte bar.
Bar
Бар
Grb
Grb Bara
Osnovni podaci
Osnovan 6. stoljeće po Antipargalu (pretpostavka)
Stanovništvo
 - grad
 - općina

13,719
40,037
Površina općine 598 km²
Koordinate 42°56′N 19°06′E / 42.93°N 19.10°E / 42.93; 19.10Koordinate: 42°56′N 19°06′E / 42.93°N 19.10°E / 42.93; 19.10
Pozivni broj +382 30
Registracijska oznaka BR
Gradonačelnik Zoran Srzentić
Službene stranice www.bar.me
Karta
Karta Bara

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Područje barske općine nalazi se na jugu Crne Gore, između Jadranskog mora i Skadarskog jezera, predstavlja dio povijesne regije Dalmacije, uokvireno je budvanskom, cetinjskom i ulcinjskom općinom, dok je sam grad Bar na 42" 6' zemljopisne širine i 19" 6' zemljopisne dužine, uz nadmorsku visinu od četiri metra. Barsko kopneno područje ima površinu od 506 km2, a s pripadajućom vodenom površinom Skadarskog jezera od 128 km2 (od albanske granice do Poseljana) zauzima ukupan prostor od 633 km2. Bar je od Otrantskih vrata udaljen samo 180 km zračne linije, a pošto je preko Otrantskog zaljeva povezan sa srednjim i istočnim Mediteranom i lukama svih kontinenata, ima kraće i neposrednije veze sa svim pristaništima na obalama Sredozemnog mora, u odnosu na bilo koju luku na istočnoj obali Jadrana.

Najviša točka općine je vrh planine Rumije, na nadmorskoj visini od 1593 m. Barska općina ima 83 naselja i oko 50.000 stanovnika. Podijeljena je u dvanaest mjesnih zajednica. Bar je poznat po multietničnosti. Njegovo bogatstvo čini 25 nacionalnosti koje naseljavaju ovaj prostor. Bar ima prosječno 270 sunčanih dana tijekom godine i spada među najsunčanija mjesta južne Europe. Klimu obilježavaju duga i topla ljeta, a srednja godišnja temperatura iznosi 15,5°C, u srpnju 23°C, a siječnju 10°C.

Bar se nalazi na samo 75 km od glavnog grada Crne Gore, Podgorice, a na udaljenosti od po 70 km, nalaze se dvije zračne luke - Podgorica i Tivat. Bar je veza Crne Gore sa svijetom, jer je granična općina, koja je Jadranskim morem vezana s Italijom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Bar imala je 40.037 stanovnika, raspoređenih u 83 naseljena mjesta.

Nacionalni sastav:

  • Crnogorci - 18.919 (47,25 %)
  • Srbi - 11.084 (27,68 %)
  • Albanci - 3.046 (7,60 %)
  • Muslimani - 2.575 (6,43 %)
  • Bošnjaci - 919 (2,29 %)
  • Hrvati - 259 (0,64 %)
  • nacionalno neopredijeljeni - 1.584 (3,95 %)
  • ostali - 1.651 (4,16 %)

Vjerski sastav:

  • pravoslavni - 23.855 (59,58 %)
  • muslimani - 11.036 (27,56 %)
  • katolici - 3.101 (7,74 %)
  • ostali - 192 - (0,47 %)
  • neopredijeljeni - 789 (1,97 %)
  • nisu vjernici - 417 (1,04 %)
  • nepoznato - 647 (1,64 %)

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Arbnež, Bar, Bartula, Besa, Bjeliši, Bobovište, Boljevići, Braćeni, Brca, Brijege, Bukovik, Burtaiši, Ckla, Čeluga, Dabezići, Dedići, Dobra Voda, Donja Briska, Donji Brčeli, Donji Murići, Dračevica, Dupilo, Đenđinovići, Đuravci, Đurmani, Gluhi Do, Godinje, Gornja Briska, Gornji Brčeli, Gornji Murići, Grdovići (Bar, Crna Gora)Grdovići, Gurza, Karanikići, Komarno, Koštanjica, Krnjice, Kruševica, Kunje, Livari, Limljani, Lukići, Mala Gorana, Mali Mikulići, Mali Ostros, Marstijepovići, Martići, Mačuge, Miljevci, Mišići, Ovtočići, Orahovo, Papani, Pelinkovići, Pečurice, Pinčići, Podi, Polje, Popratnica, Seoca, Sozina, Sotonići, Stari Bar, Sustaš, Sutomore, Šušanj, Tejani, Tomba, Tomići, Trnovo, Tuđemili, Turčini, Utrg, Velembusi, Veliki Mikulići, Veliki Ostros, Velja Gorana, Velje Selo, Virpazar, Zagrađe, Zaljevo, Zankovići, Zgrade i Zupci.

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima[uredi VE | uredi]

  • Arbnež - uk.399, Albanci - 399
  • Bar - uk. 13.719, Crnogorci - 6.740, Srbi - 4.956, neopredijeljeni - 761, Muslimani - 239, Bošnjaci - 204, Albanci - 133, Hrvati - 126, ostali - 560
  • Bartula - uk. 355, Crnogorci - 245, Albanci - 54, Srbi - 28, neopredijeljeni - 17, Bošnjaci - 7, ostali - 4
  • Besa - uk. 67, Albanci - 66, ostali - 1
  • Bjeliši - uk. 1.042, Crnogorci - 426, Srbi - 420, neopredijeljeni - 52, Muslimani - 41, Bošnjaci - 32, Albanci - 6, Hrvati - 2, ostali - 63
  • Bobovište - uk. 230, Albanci - 230
  • Boljevići - uk. 204, Crnogorci - 114, Srbi - 76, neopredijeljeni - 10, Hrvati - 1, ostali - 3
  • Braćeni - uk. 19, Srbi - 11, Crnogorci - 8
  • Brijege - uk. 6, Crnogorci - 6
  • Brca - uk. 214, Srbi - 106, Crnogorci - 95, neopredijeljeni - 8, Hrvati - 1, ostali - 4
  • Bukovik - uk. 90, Crnogorci - 75, Srbi - 14, Albanci - 1
  • Burtaiši - uk. 3.013, Crnogorci - 1.419, Srbi - 1.002, Muslimani - 166, Bošnjaci - 133, neopredijeljeni - 126, Albanci - 73, Hrvati - 16, ostali - 78
  • Velembusi - uk. 884, Crnogorci - 424, Srbi - 207, Muslimani - 160, Albanci - 27, neopredijeljeni - 17, Bošnjaci - 12, Hrvati - 2, ostali - 35
  • Veliki Mikulići - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Veliki Ostros - uk. 416, Albanci - 413, ostali - 3
  • Velja Gorana - uk. 386, Muslimani - 226, Crnogorci - 126, neopredijeljeni - 14, Albanci - 11, Bošnjaci - 1, ostali - 8
  • Velje Selo - uk. 271, Muslimani - 211, Crnogorci - 54, neopredijeljeni - 2, ostali - 4
  • Virpazar - uk. 337, Crnogorci - 208, Srbi - 106, Albanci - 10, neopredijeljeni - 3, Hrvati - 1, ostali - 9
  • Gluhi Do - uk. 176, Crnogorci - 109, Srbi - 37, Bošnjaci - 9, neopredijeljeni - 4, Muslimani - 2, Hrvati - 1, ostali - 14
  • Godinje - uk. 60, Crnogorci - 45, Srbi - 12, neopredijeljeni - 3
  • Gornja Briska - uk. 20, Albanci - 14, Crnogorci - 6
  • Gornji Brčeli - uk. 40, Crnogorci - 33, Srbi - 7
  • Gornji Murići - uk. 25, Albanci - 25
  • Grdovići - uk. 188, Crnogorci - 93, Muslimani - 83, Srbi - 5, neopredijeljeni - 3, Bošnjaci - 2, Hrvati - 1, ostali - 1
  • Gurza - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Dabezići - uk. 146, Crnogorci - 93, Muslimani - 41, ostali - 12
  • Dedići - uk. 3, Crnogorci - 3
  • Dobra Voda - uk. 995, Crnogorci - 591, Muslimani - 168, Srbi - 87, Bošnjaci - 78, Albanci - 12, Hrvati - 4, neopredijeljeni - 2, ostali - 53
  • Donja Briska - uk. 46, Albanci - 37, neopredijeljeni - 9
  • Donji Brčeli - uk. 37, Crnogorci - 32, Srbi - 4, neopredijeljeni - 1,
  • Donji Murići - uk. 125, Albanci - 111, neopredijeljeni - 14
  • Dračevica - uk. 8, Srbi - 5, Crnogorci - 1, ostali - 2
  • Dupilo - uk. 64, Crnogorci - 56, Srbi - 7, neopredijeljeni - 1
  • Đenđinovići - uk. 268, Srbi - 129, Crnogorci - 101, neopredijeljeni - 21, Hrvati - 3, ostali - 14
  • Đuravci - uk. 11, Crnogorci - 11
  • Đurmani - uk. 210, Srbi - 99, Crnogorci - 78, neopredijeljeni - 26, ostali - 7
  • Zagrađe - uk. 192, Crnogorci - 90, Srbi - 81, neopredijeljeni - 10, Muslimani - 4, ostali - 7
  • Zaljevo - uk. 648, Crnogorci - 441, Albanci - 78, Muslimani - 44, Bošnjaci - 23, Srbi - 12, Hrvati - 8, ostali - 42
  • Zankovići - uk. 249, Crnogorci - 115, Srbi - 105, neopredijeljeni - 17, Hrvati - 6, Albanci - 3, ostali - 3
  • Zgrade - uk. 518, Srbi - 277, Crnogorci - 192, neopredijeljeni - 13, Hrvati - 8, Bošnjaci - 4, Muslimani - 4, Albanci - 1, ostali - 19
  • Zupci - uk. 145, Crnogorci - 117, Srbi - 16, neopredijeljeni - 5, Hrvati - 4, Albanci - 1, ostali - 2
  • Karanikići - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Komarno - uk. 26, Crnogorci - 23, Srbi - 3
  • Koštanjica - uk. 216, Albanci - 216
  • Krnjice - uk. 26, Crnogorci - 15, Srbi - 10, neopredijeljeni - 1
  • Kruševica - uk. 1, Crnogorci - 1
  • Kunje - uk. 469, Crnogorci - 318, Srbi - 80, Muslimani - 20, Bošnjaci - 13, neopredijeljeni - 10, Hrvati - 3, ostali - 25
  • Livari - uk. 94, Crnogorci - 59, neopredijeljeni - 18, Albanci - 16, Srbi - 1
  • Limljani - uk. 133, Crnogorci - 81, Srbi - 38, neopredijeljeni - 11, Bošnjaci - 1, ostali - 2
  • Lukići - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Mala Gorana - uk. 137, Crnogorci - 113, Muslimani - 12, Albanci - 2, ostali - 10
  • Mali Mikulići - uk. 2, Crnogorci - 2
  • Mali Ostros - uk. 148, Albanci - 148
  • Marstijepovići - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Martići - uk. 357, Albanci - 354, neopredijeljeni - 1, ostali - 2
  • Mačuge - uk. 6, Crnogorci - 6
  • Miljevci - uk. 351, Srbi - 191, Crnogorci - 114, neopredijeljeni - 28, Muslimani - 9, Albanci - 1, Hrvati - 1, ostali - 7
  • Mišići - uk. 253, Srbi - 128, Crnogorci - 111, Hrvati - 1, ostali - 13
  • Ovtočići - uk. 57, Crnogorci - 53, Srbi - 3, ostali - 1
  • Orahovo - uk. 66, Crnogorci - 44, Srbi - 20, Muslimani - 1, neopredijeljeni - 1
  • Papani - uk. 126, Srbi - 53, Crnogorci - 47, Muslimani - 11, Hrvati - 1, neopredijeljeni - 1, ostali - 13
  • Pelinkovići - uk. 151, Crnogorci - 65, Muslimani - 57, Albanci - 29
  • Pečurice - uk. 466, Crnogorci - 139, Muslimani - 136, Srbi - 92, Bošnjaci - 48, Albanci - 12, neopredijeljeni - 4, Hrvati - 1, ostali - 34
  • Pinčići - uk. 18, Albanci - 10, neopredijeljeni - 5, Crnogorci - 3
  • Podi - uk. 156, Crnogorci - 114, Albanci - 17, neopredijeljeni - 12, Bošnjaci - 6, Muslimani - 6, ostali - 1
  • Polje - uk. 1.529, Crnogorci - 815, Srbi - 350, Muslimani - 81, Albanci - 45, Bošnjaci - 32, neopredijeljeni - 16, Hrvati - 7, ostali - 183
  • Popratnica - uk. 9, Crnogorci - 9
  • Seoca - uk.31, Crnogorci - 31
  • Sozina - uk. 6, Crnogorci - 4, Muslimani - 1, Srbi - 1
  • Sotonići - uk. 112, Crnogorci - 95, Srbi - 12, Hrvati - 2, ostali - 3
  • Stari Bar - uk. 1.864, Crnogorci - 729, Muslimani - 510, Srbi - 221, Albanci - 101, Bošnjaci - 101, neopredijeljeni - 77, Hrvati - 6, ostali - 119
  • Sustaš - uk. 434, Crnogorci - 274, Srbi - 91, Muslimani - 25, Bošnjaci - 21, neopredijeljeni - 13, Albanci - 8, ostali - 2
  • Sutomore - uk. 1.827, Srbi - 848, Crnogorci - 769, neopredijeljeni - 88, Muslimani - 34, Hrvati - 15, Albanci - 6, Bošnjaci - 4, ostali - 63
  • Tejani - uk. 93, Albanci - 93
  • Tomba - uk. 1.087, Crnogorci - 709, Srbi - 106, Albanci - 75, Muslimani - 56, neopredijeljeni - 43, Bošnjaci - 18, Hrvati - 13, ostali - 67
  • Tomići - uk. 20, Crnogorci - 19, Srbi - 1
  • Trnovo - uk. 18, Crnogorci - 17, Srbi - 1
  • Tuđemili - uk. 154, Crnogorci - 128, Srbi - 17, Albanci - 3, Bošnjaci - 3, neopredijeljeni - 3
  • Turčini - uk. 6, Muslimani - 4, Crnogorci - 2
  • Utrg - uk. 37, Crnogorci - 33, Srbi - 3, Hrvati - 1
  • Ckla - uk. 104, Albanci - 103, ostali - 1
  • Čeluga - uk. 1.404, Crnogorci - 709, Srbi - 194, Muslimani - 188, Bošnjaci - 101, Albanci - 86, neopredijeljeni - 14, Hrvati - 10, ostali - 102
  • Šušanj - uk. 2.212, Crnogorci - 1.116, Srbi - 811, neopredijeljeni - 99, Bošnjaci - 66, Muslimani - 35, Albanci - 16, Hrvati - 14, ostali - 55

Jezici[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stari Bar

Pet kilometara istočno od suvremene luke Bar nalazi se obzidani i ruševni drevni Stari Bar, nekadašnje mitsko primorsko središte balkanskih Slavena. Na toj uzvisini udaljenoj 3,5 km od mora bila je prvotno ilirska gradina i to još u 9. st. pr. Kr. Stari grad Bar na brdu narodna pjesma naziva bijelim, turačkim, pitomim ili malim. Kao čvrsto i obzidano srednjovjekovno naselje sagradio ga je bizantski car Justinijan u 6. stoljeću. Kasnije u doba države Nemanjića, katolički Bar (od 1089. središte nadbiskupije) ima autonomiju, statut i grb. Kuje vlastiti brončani novac na kojem je pisalo d'Antivar i na kojem je bio prikazan gradski zaštitnik sveti Juraj sa zmajem. U doba mletačke vlasti od 1441. do 1571. Bar kuje domaći novac s oznakom svetoga Marka (folar, polufolar i bagatin).

Od spomenika u Starom Baru mnogi su sačuvani samo u tragovima, ali i takvi svjedoče o nekoć prosperitetnom trgovačkom središtu, te o gradu koji je među rijetkim slavenskim naseljima na jugu Jadrana zadržao dugotrajnu autonomiju i različitost od okoliša. Začudno dobro sačuvana je tvrđava iz 11. st., dok je od romaničke Crkve sv. Jurja ostao samo temelj. Odmah kraj nje, a donekle i na njenim temeljima, za turske vlasti u 17. st. sagrađena je mošeja koju je 1882. razorila eksplozija dinamita.[1] U gradu je i ilirski bunar golemih razmjera te crkve posvećene sv. Petki i sv. Katarini iz 14. stoljeća. Znamenito je tursko kupalište, sagrađeno na nekadašnjoj venecijanskoj palači, opskrbljeno neobičnim sustavom parnih grijača. U gradu se, što je posve prirodno jer je u imenu obilježen gradom Barijem, nalazi i mornarska crkvica sv. Nikole kojemu je grob upravo u Bariju i gdje je on gradski patron. Ta crkva nekoć je bila dio franjevačkog samostana i u njoj ima ostataka drevnih fresaka. U obližnjem lučkom Baru nalazi se jedna trokutasta crkva, što je prava rijetkost, a zbog toga je nazvana trikonhos. Cijeli prostor oko starog i suvremenog Bara okružen je toponimima koji su svojevrsna slovnica starih jezika, njihovo značajno arheološko nalazište. Npr. brdo Mukoval koje zapravo znači Monte Cavallo ili Kobilje brdo.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]


Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Slobodan Prosperov Novak - Boka kotorska (od kampanela do kampanela), AGM, Zagreb 2011., str. 206., 207., 208.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



Flag of Montenegro.svg Nedovršeni članak Bar (grad) koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.