Pergament: razlika između inačica
m robot Dodaje: ro:Pergament |
m Bot: standardizacija |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[ |
[[Datoteka:Permennter-1568.png|mini|Izrada pergamenta oko [[1568.]] godine]] |
||
[[ |
[[Datoteka:Vinodol.jpg|mini|[[Vinodolski zakon]], najvažniji je i najstariji prijepis koji potječe iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]], sastoji se od 14 listova (ili 28 stranica) pergamentnoga sveska (243 x 165 mm) kurzivnom [[Glagoljica|glagoljicom]] ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u [[Zagreb]]u.]] |
||
'''Pergament''' je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas. |
'''Pergament''' je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas. |
||
Inačica od 7. siječnja 2009. u 15:03
Pergament je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas.
Povijest Pergamenta
Oko 200. p. n. e. jedan od faraona iz dinastije Ptolemejevića zabranio je izvoz papirusa iz Egipta, kako bi spriječio razvoj "biblioteka" u drugim zemljama.
Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu Pergamu, (u današnjoj Turskoj), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom.
Izrada
Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: koza, ovaca, teladi, magaraca pa i zmija. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postupno sušila. Sljedeća faza bilo je brušenje pomoću vulkanskog pijeska i glačanje uz pomoć kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cijenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost.
Pergament danas
Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično (Versajski ugovor, povelja UN, Povelja grada Zagreba, Nobelova nagrada).