Geograf: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Geograf''' (rjeđe i ''zemljopisac'') je [[znanstvenik]] čije je područje proučavanja [[geografija]], znanost o [[Zemlja|Zemljinoj]] [[prirodna okolina|prirodnoj okolini]] i [[čovjek|ljudskom]] [[stanište|staništu]]. |
'''Geograf''' (rjeđe i ''zemljopisac'') je [[znanstvenik]] čije je područje proučavanja [[geografija]], znanost o [[Zemlja|Zemljinoj]] [[prirodna okolina|prirodnoj okolini]] i [[čovjek|ljudskom]] [[stanište|staništu]]. |
||
Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju [[karta|karte]], izrađivanje karata zapravo spada u područje [[kartografija|kartografije]], koja čini poskup geografije. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na [[čovjek]]a i [[ekologija|ekologiju]], [[vrijeme]] i [[klima|klimu]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[kultura|kulturu]]. |
Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju [[karta|karte]], izrađivanje karata zapravo spada u područje [[kartografija|kartografije]], koja čini poskup geografije. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na [[čovjek]]a i [[ekologija|ekologiju]], [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] i [[klima|klimu]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[kultura|kulturu]]. |
||
Vještine potrebne da se postane geografom temelje se na [[prirodne znanosti|prirodnim znanostima]], ali se nalaze i pod utjecajem [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. Moderni se geograf uglavnom fokusira na rješavanje ekoloških i lokacijskih problema suvremenog društva. |
Vještine potrebne da se postane geografom temelje se na [[prirodne znanosti|prirodnim znanostima]], ali se nalaze i pod utjecajem [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. Moderni se geograf uglavnom fokusira na rješavanje ekoloških i lokacijskih problema suvremenog društva. |
||
Inačica od 24. siječnja 2009. u 00:29
Geograf (rjeđe i zemljopisac) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju karte, izrađivanje karata zapravo spada u područje kartografije, koja čini poskup geografije. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na čovjeka i ekologiju, vrijeme i klimu, ekonomiju i kulturu.
Vještine potrebne da se postane geografom temelje se na prirodnim znanostima, ali se nalaze i pod utjecajem društvenih znanosti. Moderni se geograf uglavnom fokusira na rješavanje ekoloških i lokacijskih problema suvremenog društva.
Mnogi se moderni geografi prvenstveno bave kartografijom i geografskim informacijskim sustavima. Oni su često zaposleni u lokalnim, državnim i federalnim vladinim agencijama kao i u privatnom sektoru ekoloških i inženjerskih tvrtki.
Geograf je također naziv slavne slike Johannesa Vermeera koja se često povezuje s Vermeerovim Astronomom. Smatra se da obje slike predstavljaju rastući utjecaj i uspon u prominentnosti znanstvenog djelovanja u Europi u vremenu njihova nastanka, 1668-69.