Geograf

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Geograf, slavna slika J. Vermeera koja se često povezuje s Vermeerovim Astronomom. Smatra se da obje slike predstavljaju rastući utjecaj i uspon u prominentnosti znanstvenog djelovanja u Europi u vremenu njihova nastanka (1668.-1669.)

Geograf (ili zemljopisac;[1][2][3] termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina)[4] je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.

Iako su geografi povijesno poznati kao ljudi koji izrađuju zemljovide, izrađivanje zemljovida zapravo spada u područje kartografije, koja čini podskup geografiji. Geograf je sposoban proučavati ne samo fizičke detalje okoline nego i učinak okoline na čovjeka i ekologiju, vrijeme i klimu, ekonomiju i kulturu.

Vještine potrebne da se postane geografom temelje se na prirodnim znanostima, ali se nalaze i pod utjecajem društvenih znanosti. Suvremeni se geograf uglavnom fokusira na rješavanje ekoloških i lokacijskih problema suvremenog društva.

Mnogi se suvremeni geografi prvenstveno bave kartografijom i geografskim informacijskim sustavima. Oni su često zaposleni u lokalnim, državnim i federalnim vladinim agencijama kao i u privatnom sektoru ekoloških i inženjerskih tvrtki.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori i referencije[uredi VE | uredi]

  1. Klaić, Bratoljub (1990.). Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, str. 478, ISBN 86-401-0038-1.
  2. Ratimir Kalmeta: Zemljopisne rasprave: zbornik, Ekološki glasnik, Donja Lomnica, 2008., ISBN 978-953-7152-23-9
    Pirineji ili Pireneji?, str. 275, 282
    Članak na str. 282 je prigovor na članak u riječkom Novom listu od 18. lipnja 1980. "Neredi na Pirinejima": "...za zemljopisni znanstveni jezik... za mene kao zemljopisca..."
    O nazivima za oblike razvedenosti naše obale str. 275., str.279.
    "...imamo sposobnih jezikoslovaca, zemljopisaca..."
    Je li Evropa kontinent? , str. 226
    "...dalekovidni zemljopisci 19. stoljeća..."
    Članci su pisani u doba Jugoslavije, što se vidi po tekstovima gdje se govori o SR Hrvatskoj, "RTV Zagreb" umjesto "HRT", "Evropa" umjesto "Europa" i t.d..
  3. Hrvatski fokus Hrvatsko primorje se proteže od Savudrije do Boke - Poslušajmo zemljopisce, Stjepan Babić u: Jezik, br. 5, 2003., Zagreb
  4. Viestnik Hrvatskoga Arkeologičkoga družtva, br. 1, g. V., Zagreb, 1. siečnja 1883.
    Medju starimi spisatelji dva su samo zemljopisca, koja spo minju ovaj naš starodavni grad... (str.1.)
    ...Noviji pako zemljopisci jako su zabasali u označenju mjesta...